Izvor: BHRT/Dženana Dević (S. T.)
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je intenziviranje razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, prvo sa partnerima iz Federacije BiH, a potom i iz Republike Srpske. O izmjenama izbornog zakona razgovarali su i članovi Centralne izborne komisije s predstavnicima nevladinih organizacija okupljenim oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u Evropsku uniju.
Centralna izborna komisija neće ulaziti u politička pitanja, odnosno, u rješenja koja su neophodna kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava i druga politička pitanja, ističe predsjednik CIK-a. Tvrdi da CIK insistira na tehničkim izmjenama.
“Ono što Centralna izborna komisija smatra da je neophodno, to su tehničke izmjene koje trebaju omogućiti da cijeli niz organa za provođenje izbora – od najnižeg, a to je birački odbor do Centralne izborne komisije i obrnuto – od Centralne izborne komisije do biračkog odbora budu u funkciji provođenja zakona u funkciji države. Dakle, to su državni organi, to ne mogu biti politički organi”, stava je Suad Arnautović, predsjednik SIP-a BiH.
“Naši temeljni pravci i zahtjevi su išli u tome da se moraju ispoštovati i implementirati presude Europskog suda za ljudska prava, kao i načela i smjernice Rezolucije Vijeća Europe 15 13 iz 2006.godine”,ističe glavni tajnik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualana Emir Zlatar.
Kada je riječ o izmjenama izbornog zakona, predsjednik HDZ-a Dragan Čović gaji optimizam.
“Ima više pravaca u kojima želimo djelovati, ali procijenili smo svi da Ustav ne možemo dirati pa da u sklopu sadašnjeg ustavnog okvira i Predsjedništvo i Domove naroda, a i sve druge teme koje smo otvarali integriteta izbornog procesa treba staviti na dnevni red”, naveo je predsjednik HNS-a.
“Dakle, izborni proces, Ustavni sud je nešto što će imati prioritet u našim razgovorima. Pošto se špekuliše u Sarajevu da bi visoki predstavnik, navodni lažni visoki predstavnik nametnuo zakon o izbornom procesu, to je nešto što je neprihvatljivo, što apsolutno definitivno skrnavi ono što je najvažnije do čega smo došli u Bosni i Hercegovini da imamo slobodne i demokratske izbore”, ističe predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Problematizirao se i način izbora članova CIK-a, a to je da se u način izbora članova CIK-a uključi i Dom naroda. Iz opozicije upozoravaju da bi takvo djelovanje vodilo daljinim etničkim podjelama.
“A onda tamo mogu da zaustave šta god hoće. To je jedna od rijetkih institucija gdje nemamo ovaj etnički princip, gdje ne ide kroz Dom naroda što nipošto ne treba dopustiti da uđu u Dom naroda. Dakle, tu će se SDA maksimalno suprotstaviti i zaustaviti tu stvar”, odlučan je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Za promjene izbornog zakona su i u PDP-u. U onom dijelu koji se tiče samo izbornog procesa, tako što bi se osigurali pošteni izbori, što, kako tvrde, trenutno nije slučaj.
“Mi insistiramo prije svega na uvođenju elektronskih tehnologija u okviru ovih izmjena Izbornog zakona. Prije svega, kada su u pitanju identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića. To je krucijalni pomak kada je u pitanju izborni proces da bi mogli reći da imamo regularne izbore”, tvrdi glavni tajnik PDP-a Nenad Vuković.
Za transparentnost izbornog procesa zalažu se i u OSCE-u i apeluju na vlast da osiguraju integritet i transparentnost lokalnih izbora 2024. godine, te preduzmu konkretne korake kako bi se mogućnost izborne prevare svela na minimum.
