Prošle godine u časopisu Nature objavljena je alarmantna studija koja je pokazala da bi u vrlo skoroj budućnosti moglo doći do kolapsa glavne atlantske struje, koja je dio globalnog oceanskog cirkulacijskog sustava. Nažalost, druga studija, objavljena ovih dana u časopisu Science Advances, potvrdila je nalaze prošlogodišnje.
Kolaps bi se mogao dogoditi vrlo brzo
Zaključak prošlogodišnje studije bio je da bi se kolaps Sjevernoatlantske meridijanske obrtajuće struje (AMOC), čiji dio je i Golfska, mogao dogoditi negdje sredinom 21. stoljeća, možda već 2025., a najvjerojatnije između 2039. i 2070.
Dr. sc. Natalija Dunić, okeanografkinja iz Laboratorija za fiziku mora na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, kaže da treba imati na umu da se ovdje radi o procjenama temeljenim na postavkama modela korištenog u studiji.
“Međutim, jedno je sigurno: ako dođe do kolapsa AMOC-a, a trendovi ukazuju da uslijed klimatskih promjena AMOC usporava, to će dramatično promijeniti redistribuciju topline i soli u moru, što će rezultirati hlađenjem sjeverne hemisfere. Južna hemisfera pritom će se još malo dodatno zagrijati, a razine mora uz istočne obale SAD-a dodatno porasti”, kaže Dunić, prenosi Index.
Šta je AMOC?
Da bi rezultati istraživanja bili jasniji, potrebno je prvo pojasniti što je AMOC. To je veliki sistem okeanskih struja koji prenosi toplu, slanu vodu prema sjeveru. On kreće blizu ekvatora, kod zapadnih obala Afrike, gdje površinu okeana grije tropsko sunce. Kako se voda kreće prema sjeveru, dio nje isparava, što povećava koncentraciju soli u njoj, a time i gustoću vode. Na putu prema Grenlandu voda se hladi, što je pak čini još gušćom.
Budući da je gusta, ona u sjevernim morima, u područjima sjeverno od Islanda i južno od Svalbarda, tone na morsko dno, gdje potiskuje vodu koja je već bila ondje tako da se ona po dnu oceana kreće prema jugu. Topla voda prema sjeveru putuje na dubinama odoko 1.000 m, a hladna prema jugu na dubinama između 1.500 m i 4.000 m.
Nakon što se ohlađena voda vrati u tropske krajeve, ona se uz obale uzdiže natrag na površinu kako bi nadomjestila topliju vodu koju na površini tjeraju vjetrovi. Taj proces naziva se upwelling. Tu se voda opet zagrijava i tako se formira puni krug cirkulacije (grafika dolje).
Golfska struja dio je AMOC-a, no ove dvije struje ne treba poistovjećivati.
Dok je AMOC složen sustav mnogih struja, uključujući i Atlantsku, Golfska je brza struja koja nosi toplu vodu iz Meksičkog zaljeva, duž istočne obale SAD-a, preko oceana, sve do sjeverne Europe. Nju u velikoj mjeri pokreću vjetrovi i rotacija Zemlje, a ne samo toplina i slanost, što znači da se ona neće nužno zaustaviti čak ni ako klimatske promjene poremete duboki oceanski dio AMOC-a.
Treba se na vrijeme pripremiti
Lanac reakcija koji slijedi ozbiljno će utjecati na cijele ekosustave i globalnu sigurnost hrane.
“Nova studija značajno pridonosi rastućoj zabrinutosti oko kolapsa AMOC-a u ne tako dalekoj budućnosti”, rekao je za Associated Press klimatolog sa Sveučilišta Potsdam Stefan Rahmstorf, koji nije bio uključen u studiju.
Novi uvidi u ono što nas čeka u skoroj budućnosti mogli bi svijetu pružiti barem nešto vremena da se pripremi za posljedice.
“Zanemarit ćemo ovo na vlastitu odgovornost”, upozorio je Rahmstorf.
Opširnije na portalu Index.
