Čelnici zdravstva, zaduženi za nadzor sigurnosti elektronskih cigareta (e-cigarete), priznali su da postoji sumnja da su za pet smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji možda krivi ti uređaji.
Dvije smrti uzrokovane su srčanim poremećajima, od kojih je jedna nastupila usljed srčanog zastoja. Za druge tri smrti okrivljene su respiratorne komplikacije, od kojih je jednu uzrokovalo udisanje masnoće – poznata potencijalna posljedica vejpinga (korištenje elektronske cigarete).
Više nikotina nego u kutiji cigareta
Osim ovoga, britansko zdravstvo bilježi još hiljadu ozbiljnih nuspojava, uključujući poremećaje krvi, živčanog i disajnog sistema kao i rak te povrede poput opekotina.
Prof. dr. Aida Ramić-Čatak, koordinatorica za kontrolu duhana u Federaciji Bosne i Hercegovine i pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH, kaže kako je to ne iznenađuje, s obzirom na to da se Velika Britanija odlučila za liberalniji pristup kada su e-cigarete u pitanju.
– Pravo je vrijeme govoriti o ovoj temi jer se trenutno na globalnom planu dešava situacija da, napuštajući jedan okvir tradicionalnih duhanskih proizvoda, kakve su cigarete, daju se različita tumačenja u odnosu na, ne bih to nazvala nove duhanske proizvode jer to e-cigarete sigurno nisu. Ono što je novo, a u vezi je s e-cigaretama je novi način percepcije i tumačenja njihovog mehanizma korištenja i efekata po zdravlje – kaže Ramić-Čatak.
Za manje upućene, e-cigarete su uređaji u kojima duhan klasično ne sagorijeva, nego se u njima isparava nikotin koji se nalazi u tekućem obliku. Oni koji ih koriste inhaliraju to u obliku pare.
Uređaj ima svoj usni nastavak, bateriju, spremnik, ketridž u kojem se nalazi tečnost za punjenje u kojoj je sadržan nikotin u velikim koncentracijama.
Istraživanja, koja su prema riječima Ramić-Čatak, provedena, govore “da se radi o velikim koncentracijama nikotina koje odgovaraju jednoj kutiji cigareta”.
– Vrši se zagrijavanje koje stvara paru i konzument, pored nikotina, koji ga uvodi u veliki stepen ovisnosti, u organizam unosi i propilen glikol, glicerine, različite aditive i okuse koji su često nedovoljno ispitani na štetu koju uzrokuju zdravlju pušača – pojašnjava Ramić-Čatak.
Različiti su pristupi između zemalja u tretiranju e-cigareta. Upravo u Ujedinjenom Kraljevstvu jedno vrijeme su ih, dodaje Ramić-Čatak, iz javnog zdravstva promovirali “kao dio vladinih mjera odvikavanja od pušenja”.
– Međutim, tu se nameće problem loše interpretacije i promovcije proizvoda. Istraživanja rađena u toj zemlji su pokazala da je rezultat pogrešne percepcije uzrokovao da imaju za čak 16 posto povećanje potrošnje e-cigareta među mladima uzrasta od 11 do 17 godina života u odnosu na prethodne godine kada je to povećanje bilo 14 posto. Dakle, za kratak statistički period desilo se povećanje tih proizvoda. Mi koji se bavimo javnim zdravstvom, to nije pravi put, jer postoji opasnost da se mladi i nepušači uvuku u ovisnost putem promocije e-cigareta na pogrešan način da su to sredstva za prestanak i odvikavanje od pušenja – naglašava Ramić-Čatak i dodaje kako u SAD-u vlada velika zabrinutost zbog bolesti pušača koje su se povećale, poput oštećenja pluća, dok se u Australiji e-cigarete izdaju samo na recept.
Dodaje kako je stav dvije vodeće međunarodne organizacije u oblasti kontrole duhana, više nego jasan.
– Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi kako su e-cigarete proizvod koji se treba tretirati u skladu sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana kao i svi drugi proizvodi koji izazivaju ovisnost. S druge strane, Američki centar da kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) tvrdi da su e-cigarete nesigurne za djecu i mlade, jer izazivaju različita oštećenja mozga i jake ovisnosti. Nesigurne su i za trudnice, jer mogu oštetiti mozak i pluća bebe. Zbog toga WHO upozorava zemlje da budu jako oprezne kako u javnom prostoru komuniciraju prema građanima o tzv. sigurnosti e-cigareta jer po njima tvrdnje kako su “e-cigarete način odvikavanja od pušenja” neuvjerljive su i nedovoljno dokazane.
Brojne su posljedice po zdravlje konzumiranja e-cigareta, od akutnih koje se razvijaju brzo kod kraćeg korištenja, kao što su: kašalj, sušenje usta i grla, otežano disanje, različiti oblici iritacije sluzokože, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, lupanje srca, pospanost, umor, iritacija očiju, do onih koje su posljedica dugoročnog korištenja proizvoda poput: ovisnosti o nikotinu, ošetećenja pluća (bronhitis, česte upale, bronhijalna astma zbog komponente koja se nalazi u e-cigareti, a to je diacetyl).
– Dešavaju se i promjene na krvnim sudovima sa sklonošću za srčanim i moždanim udarima, a dugoročno konzumiranje e-cigareta povezuje se i sa različitim oblicima raka, prevashodno karcinomima sluzokože usne šupljine, ždrijela, bronha i pluća.
Šta rade inspekcije
U Federaciji BiH, prema posljednjim istraživanjima, poštrošnja e-cigareta iznosi 10,9 posto kod djece školskog uzrasta od 13 do 15 godina.
– To su djeca koja pohađaju osmi i deveti razred osnovne i prvi srednje škole i to su poražavajući rezultati. Za tri puta više su popularnije kod dječaka (15,9 posto) u odnosu na djevojčice (5,9 posto) – ističe Ramić-Čatak.
Kako maloljetna dolaze do tih cigareta? Jednim dijelom putem nekontrolirane internetske kupovine, ali vrlo često i na legalnim mjestima kupovine diljem BiH, gdje djecu, prema riječima Ramić-Čatak, nikada niko nije upitao za godine.
Šta je sa inspekcijskim organima, koliko su uključeni u suzbijanje ovakvih pojava?
– Ranije smo imali stari zakon o ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih prerađevina iz 1998. Mi smo svake godine radili periodična populaciona istraživanja, na uzorku od oko 6.000 djece. Podaci su poražavajući! Oko 80 posto djece u FBiH nesmetano kupuje duhanske proizvode, a da ih nikada niko nije upitao za godine. U međuvremenu smo dobili novi zakon koji je stupio na snagu, pa počeo sa primjenom, u kojim se mlađima od 18 godina zabranjuje prodaja duhana i duhanskih proizvoda. Ne mogu tvrditi da inspektori nisu na terenu i da ne rade svoj posao, ali nadležni trebaju ojačati te službe, jer fali ljudi. Mislim da bi time daleko bolje i učinkovitije radili – zaključila je Ramić-Čatak.
Izvor: Faktor
