Stvorena rekordna količina energije koja je izgledna prekretnica u borbi protiv klimatskih promjena

0
65

 

Naučnici su nuklearnom fuzijom jučer  proizveli rekordnu količinu energije, koja bi mogla biti prekretnica u borbi protiv klimatskih promjena.

Istraživači eksperimenta Joint European Torus (JET) u Oxfordshireu su na pet sekundi proizveli toplotu od 59 megadžula, što je jednako 14 kilograma TNT-a. Prethodni rekord je bio 1997. godine, kada je proizvedena toplota od 21,7 megadžula.

Ovaj uspjeh je posljedica dvodecenijskih testiranja i poboljšanja u Centru za energiju nuklearne fuzije Culham. Ocijenjen je kao glavna prekretnica u tome da ova energija postane održiva i niskougljična.

“Ovi značajni rezultati doveli su nas korak bliže ka savladavanju jednog od najvećih naučnih i inžinjerskih izazova. Jasno je da moramo napraviti značajne promjene kako bismo se pozabavili učincima klimatskih promjena, a ova energija nudi veliki potencijal”, obrazložio je profesor Ian Chapman, direktor britanske Agencije za atomsku energiju (UKAEA).

JET je zapravo postrojenje u kojima se visokojonizirani plinovi zagrijavaju na 150 miliona stepeni celzija, što je 10 puta toplije od temperature u jezgru Sunca. Atomske jezgre se na tako ekstremno visokoj temperaturi spajaju kako bi se formirali novi elementi i oslobodile velike količine energije.

Eksperimenti u JET-u su bili fokusirani na to da li je fuzija izvodiva s gorivom baziranim na dva izotopa hidrogena, a koji su poznati kao deuterij i tricij, koji se kombinuju da bi se stvorio helij.

Ovaj uspjeh je potvrda za provođenje mnogo ambicioznijeg projekta na jugu Francuske – Iter. Planirano je da u Iteru 2035. počne sagorijevanje deuterij-tricijskog goriva. Ako i Iter bude uspješan, sljedeći korak je gradnja eksperimentalne elektrane u Evropi, koja će proizvoditi električnu energiju.

Riječ je o izvoru energije koja vrlo malo doprinosi efektu staklene bašte. Jedan kilogram fuzijskog goriva sadrži 10 miliona puta više energije od jednog kilograma uglja, nafte ili gasa.

Deuterij je u izobilju dostupan u morskoj vodi, dok je tricij izuzetno rijedak te se proizvodi u nuklearnim reaktorima. Očekuje se da će se u budućim postrojenjima, među kojima je i Iter, proizvoditi tricij.

Dr. Mark Wenman s Imperijalnog koledža u Londonu je ocijenio da je ovo pokazatelj da se gorivo može sagorijevati na održiv način, bez obzira na to što se u tome uspjelo na pet sekundi. Profesor na Univerzitetu Newcastle Ian Fells je naglasio da sada predstoji da se ovi podvizi iskoriste za ublažavanje klimatskih promjena, piše list Guardian.

izvor: klix.ba