Poznata imena predstava koje će obilježiti ovogodišnje 38. Pozorišne/Kazališne igre BiH

0
51

 

Najznačajniji pozorišni kulturni događaj u Bosni i Hercegovini Pozorišne/Kazališne igre BiH, 38-me po redu, počinju 29. juna, a  Ključ grada Jajca ove godine, u devet festivalskih dana, biće u rukama glumca, reditelja, dramaturga i producenta Vlade Keroševića profesora Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, prvaka dramskog ansambla tuzlanskog Narodnog pozorišta, osnivača Teatra Kabare Tuzla, saopćeno je ovo na Press konferenciji upriličenoj u Jajcu.

Na Press konferenciji selektor ovogodišnjih 38. Igara, dramaturg, teatrolog, profesor Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH zvanično je objavio rezultate ovogodišnje selekcije Pozorišnih/Kazališnih igara BiH, a o Igrama su govorili  Edin Hozan Načelnik općine Jajce i predsjednik Vijeća Igara i Smiljka Brtan direktorica JU Doma kulture Jajce i direktorica 38. Pozorišnih/Kazališnih igara Bosne i Hercegovine.

“Za nas su Pozorišne/Kazališne igre BiH svakako najvažniji i najznačajniji događaj po svojoj tradiciji i po svemu onome što znače za kulturu u našem gradu, a i šire. Ponosan sam što je Jajce domaćin ovom najprestižnijem i najstarijem BH tetarskom festivalu. Ponosan sam što Igre postoje, traju i dešavaju se u našem gradu. Jajce u periodu Igara dugačije živi. Ovdje se tokom godine dešavaju i drugi događaji, ne manje vrijedni, ali ništa se ne može mjeriti sa Pozorišnim/Kazališnim igrama BiH. Podrška Općine neće izostati ni ove godine,” istakao je Načelnik Općine Jajce Edin Hozan.

Ovogodišnje Pozorišne/Kazališne igre održat će se u periodu od 29. juna do 7. jula, a u takmičarskom dijelu predstavit će se 6 predstava koje su prošle selekciju, od 18 koliko ih je bilo u konkurenciji.

“Pored kazališnih igara koje će se izvesti u takmičarskom dijelu, tu je i prateći program za koji smo se potrudili da ove godine bude drugačiji. Kroz ovaj dio Igre postaju i međunarodno poznate i priznate. Van konkurencije, publici će se predstaviti Kazalište Virovitica, a na završnoj večeri Igara bit će upriličen koncert orkestra Haydn. Riječ je o gudačkom orkestru mladih iz Holandije koji ove godine slavi 30-tu godišnjicu rada i u posjeti je gradovima u BiH. Uvod u otvaranje 38. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH biće Izložba „Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele“ koju  Agencija za kulturno-historijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca priprema u saradnji sa JU „Muzej“ iz Tešnja, istakla je direktorica JU „Dom kulture“ Jajce i direktorica 38. Pozorišnih/Kazališnih igara Bosne i Hercegovine Smiljka Brtan koja je uputila posebne riječi zahvalnosti Općini Jajce i Načelniku Edinu Hozanu za nesebičnu podršku Festivalu, kako u finansijakom tako i u organizacionom smislu. Direktorica Brtan posebno je istakla podršku Općine Jajce bez čije pomoći ne bi uspjeli finansijski zatvoriti prošlogodišnje Igre, jer Ministarstvo civilnih poslova BiH u programu pomoći za kulturu Pozorišne/Kzališne igre BiH nije prepoznalo kao kulturni događaj koji bi trebalo finansijski podržati.

Selektor ovogodišnjih 38. Igara, dramaturg, teatrolog, profesor Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH zvanično je objavio rezultate ovogodišnje selekcije Pozorišnih/Kazališnih igara BiH. Ove godine u selekciji se našlo 18 predstava, a dodatno su pristigle prijave za još tri. Nakon što je odgledao sve predstave selektor Krsmanović odabrao je 6 predstava koje će obilježiti 38. Pozorišne/Kazališne igre BiH.

„Predstave su birane prema opštem kvalitetu, onakao kako su ih pozorišta predlagala. Festival u Jajcu je završna smotra profesionalnih pozorišta Bosne i Hercegovine na kraju još jedne sezone, pijaca na koju pozorišta iznose svoje najbolje ruho sačinjeno u protekloj sezoni. Ali, ono što postoji, jeste  utisak.  A on je gorak! Ne zbog kvaliteta predstava, tu stvari stoje skoro pa odlično, već zbog opštih kulturnih i socijalnih uslova u kojima nastaju. Slobodno se može zaključiti: Umjetnici i kulturni djelatnici u Bosni i Hercegovini se ne bave drugim nego alhemijom. Iz jada i bjede opskurne društvene i političke ignorancije, oni stvaraju neviđenu magiju ideja, intelekta, sklada i ljepote. Nadam se da ćete predstave selektirane za 38. Pozorišne igre u Jajcu prepoznati kao odlične“, istakao je na Press konferenciji selektor Strajo Krsmanović.

Ove godine u Jajcu na 38. Pozorišnim/Kazališnim igrama BiH moći ćemo gledati predstave po izboru Selektora Igara:

  • NARODNO POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE – BANJA LUKA

 

KAROLINA NOJBER

Autor: Nebojša Romčević

Reditelj: Kokan Mladenović

 

Programska predstava koja izvanredno ilustruje savremeni socijalni pogled na stanje pozorišta i umjetnosti uopšte kod nas kroz priču, ne sasvim biografsku, o Karolini Nojber, glumici i reformatorki pozorišta iz Njemačke sredinom osamnaestog vijeka. Tragična priča o Karolini, reditelju Mladenoviću je poslužila da kritički progovori o našem vremenu i našoj kulturnoj situaciji. Režirana moderno, igrana savremeno, ova predstava zaslužuje da otvori festival i svojim značenjima podvuče i naglasi teme o kojima sam započeo ovaj izvještaj.

 

  • NARODNO POZORIŠTE TUZLA

 

POSLJEDNJA LJUBAV HASANA KAIMIJE

Autor: Derviš Sušić

Režija: Goran Damjanac

 

Dramski opus Derviša Sušića zaslužuje najviši tretman u našoj dramaturgiji. I ova drama, poput „Velikog vezira“ posjeduje literarne, idejne i istorijske vrijednosti koje po nekada, usuđujem se to reći, dosežu šekspirijanske visine. Malo je naših književnika, možda samo poneki dramatičar, progovorilo o usudu Bosne, kroz njenu istoriju i njene istorijske ličnosti i događaje, sa toliko literarne snage, dramaturške uvjerljivosti i istorijske inspirativnosti, na način kako to čini Derviš Sušić. Reditelj Damjanac je prevashodno vjerovao Sušiću i glumačkom ansamblu, ukomponovanom od glumaca nove generacije školovane na tuzlanskoj akademiji sa onim iskusnijim koji već dugi niz godina nose repertoar ove kuće, što sve zajedno predstavi daje potrebnu snagu i ubjedljivost kojom okupira gledaoce.

 

  • HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE MOSTAR

 

ZEČIJA RUPA

Autor: David Lindsay-Abaire

Režija: Lajla Kaikčija

 

Dobro skrojeni komad američkog dramatičara Dejvida Lindsi Abera izvanredan je prostor za maestralno razigravanje glumaca predvođenih Erminom Bravom i Jelenom Kordić o temi prevladavanja boli nakon tragičnog gubitka sina. Analitička dramaturgija ovog komada, koja nam kroz monotonu svakodnevicu prosječne porodice postepeno otkriva dramu proživljavanja gubitka, uvlači nas  u radnju nadasve suptilnom igrom dvoje glavnih aktera, koji svoju bol više skrivaju nego što je otkrivaju, i tako je čine još ubjedljvijom i još tragičnijom. Na kraju, preostaje samo katarzično saživljavanje sa boli, kao sastavnim dijelom života. Život ide dalje, jednako tužno i tragično kao što to biva u svakodnevici svakog od nas…

 

  • BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA

 

PINK MOON

Autor: Dario Bevanda

Režija: Saša Peševski

 

U maniru postmodernističkog prosedea, dešava se priča o raspadu prosječne patrijarhalne porodice kasnog socijalizma, vješto prekrivena atrakcijama koje u prvom planu ističu, muzičku, postdramsku, rok opersku, i svakojaku drugu potragu za angažmanom četvoro likova koji tragaju za uspjehom, a dešava im se rasap…Rok kao način života generacije sedamdesetih godina, istovremeno je i zanosan i tragičan okvir za dešavanja kojima su likovi obilježeni. U scenskom prostoru koji je i soba, i mjesto muzičkih proba, i nešto kao đubrište i grad i scena, dešava se drama pokušaja da se bude kreativan, poštovan i uspješan, a zapravo se spoznaje uzaludnost…Originalan, moderan, atraktivan scenski događa.

 

  • KAMERNI TEATAR 55

 

SJEĆAŠ LI SE DOLI BEL

Autor: Abdulah Sidran

Reditelj: Kokan Mladenović

 

Filmska Doli Bel je sentimentalno sjećanje na godine društvenog zanosa polovinom prošlog vijeka, godine odrastanja društva i pojedinca. Scenska, to sjećanje stavlja u kontekst novog vremena,  koje  nije uopšte tako sentimentalno, već je upravo ta sentimentalnost predmet kritičkog opserviranja. Osamdesetih smo vjerovali da smo bili mladi i naivni i da smo sada sve spoznali, a onda dolaze devedesete i kritički nas prosvjetljavaju. Tragično, bolno. Scenska Doli Bel nas podsjeća da se ovdje nikada nije živjelo sentimentalno već tragično. Ubjedljivo, snažno, impresivno scensko kazivanje.

 

  • NARODNO POZORIŠTE TUZLA

 

MIRIŠU LI JORGOVANI U NEW YORKU?

Autor: Miodrag Žalica

Reditelj: Alen Šimić

Dugo smo se „mučili“ oko prepoznavanja dramskog prosedea Miodraga Žalice. Znali smo da je drugačiji od svega što je naša dramska literatura do tada bila, ali, nismo znali tačnu etikeciju onoga što su njegove drame bile.  Trebalo je da prođe puno vremena da nam mladi reditelj Alen Šimić ukaže na postdramski karakter njegovih tekstova. Iako nastali u vremenu kada postmoderna nije bila ni na vidiku, Žalicini tekstovi su nagovještavali upravo to. Novu modernost, oneobičenu formu, sadržaje kojima se Žalica poigravao, otvarajući nam nov originalan izkaz i izraz. Alen Šimić je to razumio i uz pomoć scenskih sredstava konstruisao originalnu radnju koja se nastavlja kao prirodan tok Žalicinih dramskih zamisli. Svježe i atraktivno.

 

Selektor: Strajo Krsmanović