Udruženje građana/ki “Zašto ne” iz Sarajeva predstavilo je publikaciju “Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH”.
Publikacija je rezultat opsežnog istraživanja vjerovanja u teorije zavjere i kompleksne dezinformacijske narative, s naglaskom na one o pandemiji i imunizaciji protiv COVID-19. Online anketa na reprezentativnom uzorku za punoljetnu populaciju u Bosni i Hercegovini obuhvatila je 1.018 ispitanika/ca, od čega 51,1 posto (521) žena i 48,9 posto (497) muškaraca, 50,8 posto ispitanika/ca iz ruralnih, a 48,2 posto iz urbanih sredina.
Prema nalazima ovog istraživanja, oko polovine bh. stanovništva (47 posto) je uglavnom neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere; u njih intenzivno vjeruje oko 29 posto,, u potpunosti ih odbacuje oko 24 posto ljudi. Sklonost ka vjerovanju u teorije zavjere, pokazalo se, raste u starijim dobnim skupinama.
Teorije zavjere o pandemiji COVID-19 značajno su prihvaćene i raširene u društvu. Tako se, recimo, sa tvrdnjama da je SARS-CoV-2 “namjerno pušten u populaciju” ili da su bolnice lažirale broj umrlih od Covid-19, složilo preko 73 posto učesnika/ca.
U dezinformacije o vakcinama protiv COVID-19 koje su potekle sa društvenih mreža i interneta generalno, vjeruje značajan procenat nevakcinisane populacije. Skoro tri četvrtine nevakcinisanih osoba vjeruje da su vakcine “neispitane”, a čak 60 posto vjeruje da nisu bezbjedne za trudnice. Bizarnije priče, poput onih o čipovima ili parazitima u vakcinama, manje su prihvaćene. No, u njih ipak vjeruje oko 30 posto nevakcinisanih osoba.
Jedan od nalaza istraživanja je i taj da se nevakcinisane osobe češće oslanjaju na online izvore informacija o vakcinama i pandemiji, te da ih najčešće traže na Facebooku. Istraživanje, međutim, pokazuje da je stopa imunizacije protiv COVID-19 ipak veća nego što je prepoznato u zvaničnim statistikama. U vrijeme provođenja ankete, krajem prošle godine ona je procjenjivana na oko 20 posto. Nasuprot tome, oko 53 posto anketiranih reklo je da jeste vakcinisano protiv ove bolesti, 43 posto je reklo da nije, dok je 4 posto odbilo da odgovori.
U istraživanju je ispitan i niz drugih korelacija, kako ističe Tijana Cvjetićanin, voditeljica istraživanja.
“Ovim istraživanjem nastojali/e smo pružiti empirijske podatke o sadržaju, obimu, vrsti i raširenosti vjerovanja u teorije zavjere i dezinformacijske narative, te istražiti kako utiču na odluke o zdravlju, to jest o imunizaciji protiv COVID-19. Ispitali/e smo i odnose između takvih vjerovanja i niza drugih varijabli, kao što su demografske karakteristike, povjerenje u institucije, izbor izvora informacija i druge, te će ovo istraživanje zasigurno biti korisno istraživačima/cama iz različitih disciplina. Posebno se nadamo da će ono poslužiti osobama koje kreiraju i usvajaju javne politike, te da će njegove preporuke biti korisne za kreiranje učinkovitih strategija za borbu protiv dezinformacija u BiH, ali i šire”, kaže Cvijetićanin.
