Komunikolog otkriva zašto u našem društvu ima sve više poklonika teorija zavjera

0
34

 

Svaki treći stanovnik BiH vjeruje u teorije zavjere, pa čak i u postojanje vanzemaljaca, pokazuju istraživanja. Koliko su ljudi skloni da povjeruju u svašta, pokazalo se i nakon zemljotresa, koji je ovih dana zadesio Hercegovinu.

Mada bi svima koji su završili bar osnovnu školu trebalo da bude jasno da je zemljotres prirodna pojava, koja se ne može ni predvidjeti, a kamoli spriječiti, kao i da je Hercegovina trusno područje, na društvenim mrežama su se mogle pročitati razne “mudrosti” o uzrocima i “posebnom značenju” posljednjeg potresa u Stocu i okolnim gradovima.

Dok pojedini analitičari tvrde da je ključ “otpornosti” na teroije zavjere medijsko i informatičko opismenjavanje, komunikolog Mladen Bubonjić objašnjava da je problem mnogo dublji i da rješenje nije tako jednostavno.

– Proces obrazovanja je formalan proces. U eri dekonstrukcije formalnog kada neformalni obrasci preuzimaju primat, jednom stečena znanja, bez nadogradnje, postaju neupotrebljiva – kaže Bubonjić za Srpskainfo.

FOTO: PRIVATNA ARHIVA
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

On ističe da je ključ u sistemu vrijednosti, koji je u našem društvu ozbiljno urušen.

– U situaciji kada se stari sistem vrijednosti sa svim svojim činiocima, pa i političkim, ekonomskim i obrazovnim, urušava, ali se nije u potpunosti urušio, i kada se novi sistem vrijednosti formira, ali se nije u potpunosti formirao, prostora za proizvoljno tumačenje je na pretek – kaže Bubonjić.

On ističe da obrazovni sistem nije “izolovano ostrvo” i da je “naslonjen upravo na sistem vrijednosti.

– Ukoliko dominantni sistem vrijednosti ne podstiče na razmišljanje i na stvaranje novog znanja, onda je opismenjavanje samo puka formalnost koja je sama sebi svrha i cilj – ističe Bubonjić.

Podsjeća da živimo u “eri postistine”, u kojoj dominira relativizacija svega, te da je to planetarni fenomen.

– Istna, odnosno činjenice, prepustile su mjesto interpretaciji činjenica. U takvom okruženju u kome je prosječan građanin bombardovan informacijama od kojih u suštini i nema neke koristi, selekcija informacija se postavlja kao veliki problem, pogotovo u okruženju koje ne podstiče na razmišljanje – kaže Bubonjić.

U takvoj situaciji, dodaje Bubonjić, prosječan konzument ide linijom konformizma i „guta“ sve što mu se servira ne praveći kritički otklon i ne odvajajući “žito od kukolja”.

Masovna dostupnost interneta na neki način doprinosi raširenosti svakojakih priča. Međutim, Bubonjić upozorava da internet, sa svim svojim mogućnostima, sam po sebi nije i ne može biti loš, loš može biti samo način upotrebe.

– Od „beskrajnog mora znanja“, internet se pretvorio u „pučinu pseudo znanja“. Ljudi su, inače, skloni konformizmu i lijenosti. Za sopstveno znanje je potreban trud, dok za „tuđe znanje“ nema potrebe da se mučimo, dovoljno je da ga uzmemo zdravo za gotovo i reprodukujemo ga – zaključuje komunikolog Mladen Bubonjić.