Izbor čitatelja uglednog lista o hrani: Ovo je najgorih 10 jela i pića iz Bosne i Hercegovine

0
69

Stranica “Taste Atlas” objavila je članak o “10 najlošije ocijenjenih bosanskohercegovačkih jela i pića”.

TasteAtlas rangiranja ne bi trebala biti shvaćena kao konačan globalni zaključak o hrani. Njihova svrha je promovirati izvrsnu lokalnu hranu, poticati ponos na tradicionalna jela i pobuditi znatiželju o jelima koja niste probali.

Pogledajmo top 10 najlošije ocijenjenih jela i pića iz BiH:

Tufahija

Tufahija je desert napravljen od jabuka koje se kuhaju u vodi i šećeru, pune se kremom od badema ili oraha, zatim se kratko peku i prelijevaju šećernim sirupom. Porijeklo deserta je perzijsko – u BiH je došao s Osmanlijama koji su u prošlosti vladali zemljom.

Ovo osvježavajuće slatko tradicionalno se konzumira ohlađeno, posluženo u velikoj čaši, ukrašeno šlagom i trešnjom na vrhu.

Žilavka

Žilavka je najpoznatija bijela sorta grožđa iz Hercegovine. To je sorta svijetle kože koja proizvodi vina s visokim udjelom alkohola i svježom kiselošću. Iako nije isključivo vezana za tu regiju, Žilavka je snažno povezana s Hercegovinom i vjeruje se da je autohtona hercegovačka sorta.

U prošlosti se Žilavka uglavnom koristila u mješavinama, ali sada se promovira kao izvrsno monosortno vino. Vina su svijetla, svježa i mineralna, obično praćena citrusnim i biljnim notama. Najbolje ih je uživati mlada, ali neki proizvođači se odlučuju za starenje u hrastovim bačvama kako bi proizveli složenija i teža vina. Žilavka se najbolje slaže s laganijim jelima, a iznimno dobro ide uz janjetinu, jegulju, slatkovodnu ribu i jela od povrća.

Kalja

Kalja je staro seljačko jelo koje potječe iz BiH, s varijantama popularnim u Srbiji i području Like u Hrvatskoj. U prošlosti se jelo pripremalo s kombinacijom mesa janjetine ili ovčetine i kupusa ili bilo kojeg dostupnog povrća. Danas se uglavnom priprema s teletinom ili janjetinom, krompirom, kupusom, lukom, mrkvom i paradajzom.

Ovo varivo se kuha dok meso ne postane mekano. Kalja se tradicionalno poslužuje bez priloga, ali često se uz nju poslužuje kašikica kiselog vrhnja i nekoliko kriški hljeba. Jelo je posebno utješno u hladnim zimskim danima.

Sutlija

Sutlija je popularna bh. poslastica koja se sastoji od samo tri glavna sastojka: riže, mlijeka i šećera koji se kuhaju zajedno u istom loncu. Ovaj ukusni rižin puding vrlo je sličan turskom sütlaçu, koji je u BiH donesen za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva.

Ovo slatko jelo može se konzumirati toplo ili hladno, a preporučuje se posipati ga cimetom, vanilijom ili naribanom čokoladom.

Popara

Popara, balkanska verzija kaše od hljeba, je drevno jelo koje se cijeni kao brzo i jednostavno rješenje za iskorištavanje ostataka hljebai hranjenje cijele obitelji u tom procesu. Budući da se jede u mnogim zemljama regije, postoje mnogi različiti načini njegove pripreme.

Dva ključna sastojka su hljeb, narezan ili natrgan na manje komade, i tekućina, obično mlijeko, voda ili čaj, koja se koristi za miješanje hljeba u meku masu. Tekućina se tipično miješa s puterom, biljnim uljem ili masti kako bi se dobilo obilnije jelo, piše Hercegovina.info

Blatina

Blatina je crna sorta grožđa koja se isključivo uzgaja u Hercegovini. Vina proizvedena od Blatine obično su punog tijela, gusta i koncentrirana s zemljanim i voćnim notama koje su često popraćene dobro uravnoteženom mineralnošću.

Zanimljivo je da grožđe ima samo funkcionalne ženske cvjetove, što znači da mu je potrebno drugo grožđe za oprašivanje i prilično je teško za uzgoj. Zbog toga je dobilo osobit nadimak – praznobačva. Blatina se dobro slaže s raznim mesnim jelima, suhomesnatim proizvodima i starim sirom.

Sogan-dolma

Iako mu ime potječe od turskog soğan dolması, što se prevodi kao punjeni luk, ovo jelo je dio tradicionalne bosanske kuhinje. Sastoji se od glavica luka koje se blanširaju i pune ukusnom kombinacijom mljevenog mesa, riže, raznih začina i (po izboru) luka i naribane mrkve.

Kada se napune, glavice se slažu i polako kuhaju u pećnici, obično u maloj količini vode. Završni dodatak je sloj kiselog vrhnja ili kombinacija brašna i paprike, obično obilno namazan na vrh. Sogan-dolma je bosanski klasik, omiljen širom zemlje, iako se obično povezuje s južnim regijama.

Buranija

Buranija je ukusno varivo koje se sastoji od zelenih mahuna i komadića teletine kao glavnih sastojaka. Varivo se obično začinjava solju, paprikom, paprom i lovorovim listom, s dodatnim sastojcima poput luka, mrkve ili krompira.

Kuha se nekoliko sati dok se svi sastojci ne spoje svojim okusima i dok meso ne postane mekano, iako se buranija može pripremiti i bez mesa u vegetarijanskoj verziji jela.

Prijesnac

Prijesnac je tradicionalna pita od sira koja potječe iz područja Trebinja u Hercegovini i sjevernih dijelova Crne Gore. Pita se pravi s kombinacijom svježeg sira, kajmaka ili kiselog vrhnja, jaja, mlijeka, brašna, ulja, soli i praška za pecivo.

Tijesto se stavlja u namašćenu tepsiju i pita se peče dok ne postane zlatno smeđa. Jednom kada je gotova, prijesnac se odmah poslužuje dok je još topao. Iako nema puno informacija o ovom jednostavnom seljačkom jelu, vjeruje se da su ga lokalni stanovnici izvorno pripremali kako bi iskoristili ostatak sira.

Gurabija

Gurabija je klasični bosanski desert, vrsta okruglog, ravnog keksa od prhkog tijesta koji se obično pravi s brašnom, šećerom i uljem. Vjeruje se da ova slatka specijalnost ima orijentalno porijeklo i da je bitan dio kulture, tradicije i kulinarskog nasljeđa cijelog Balkana.

Iako postoji mnogo varijacija ovog deserta, keksi obično sadrže jaja, prašak za pecivo ili sodu bikarbonu, puter ili margarin, te mliječne proizvode poput mileram kreme, jogurta ili mlijeka. Kombinacija se tipično začinjava vanilin šećerom ili vanilin prahom, koricom limuna, orašastim plodovima i suhim voćem.

Radiosarajevo.ba