19.8 C
Donji Vakuf
Nedjelja, April 28, 2024
Naslovnica Vijesti BiH Istječe rok za usvajanje fiskalnih zakona i utvrđivanje visine minimalne plaće u...

Istječe rok za usvajanje fiskalnih zakona i utvrđivanje visine minimalne plaće u BiH

0
70

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine finalizira zakonska rješenja iz oblasti fiskalne reforme koja podrazumijevaju smanjenje doprinosa na plaće i povećanje minimalne plaće, ali to se radi u tajnosti. Ako se do kraja septembra ne donesu potrebni zakoni bit će kasno upozoravaju ekonomski analitičari.

Intezivno radimo na pripremi seta fiskalnih zakona uz potrebnu procjenu efekata implementacije. S obzirom na navedeno, kao i na proceduru usvajanja zakonskih rješenja, u ovom trenutku nismo u mogućnosti dati detaljnije informacije, odgovorili su na naše pitanje iz Ministarstva finansija Vlade FBiH.

– Ono što je problem svima mi ne znamo šta predlaže Vlada FBiH oko povećanja minimalne plaće smanjenja doprinosa, jer nemamo konkretan prijedlog i mi možemo samo da teoteriziramo, jer nemamo konkretan prijedlog. Imamo neke zakone koje je predložila Novalićeva vlada koji ne bi trebali biti identični, jer što ih je aktuelna vlast povlačila iz procedure ako će biti isti, ali nemamo pravo rješenje i tek kada budemo imali neki prijedlog onda možemo ocjeniti je li to izvodljivo. Zabrinjavajuće je što se fiskalni zakoni pripremaju u tajnosti, jer to su zakoni o kojima se treba raspravljati u javnosti i ozbiljno analizirati. Već je kraj septembra i ništa se ne zna i mogu reći da je već sada kasno da se za tako ozbiljne zakone prijedlog da u javnost na razmatranje. I kad bi se sad usvojio treba vremena da zakoni ožive da se razrade pravilnici, pa primjena i to bi trajalo više od godine – smatra Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Kada je prvi put prije godinu-dvije spomenuta minimalna plaća od 1.000 maraka, to se nerealnim.

– Ako Federacija BiH sada odgodi povećanje plaće još jednu godinu, onda će minimalna plaća biti mizerija. Država mora regulisati zakonska rješenja da se nakon povećanja minimalne plaće ne povećavaju ostale plaće u državnom sektoru. Ne može se nekom koji ima plaću 2.000 maraka pomnožiti sa koeficijentom minimalne plaće. Ako bi to uradili onda bi morali drastično rezati sve doprinose da bi ovo bilo izvodljivo. Gledam to sa dva aspekta jedan je da trenutni nivo minimalne plaće (596 maraka) je neprihvatljiv. Koliko god se poslodavci žalili na opterećenja, na granici ljudskih prava je da neko radi za postojeću minimalnu plaću. Oni poslodavci koji nisu u stanju isplatiti plaću bez obzira koliko iznosi na nivou koja momogućava ljudsku egzistenciju ne treba da posluju. Do države je da omogući da je broj takvih poslodavaca što manji – pojašnjava Gavran.

Oko rezanja doprinosa da bi se radnicima povećale plaće postoje neki drugi izvori da se premosti novonastalo fiinasijsko stanje.

– Naravno, kada se doprinosi smanje privremeno će doći do pada prihoda u fondovima. Međutim, dugoročno punjenje fondova će rasti zato što će i neki koji rade u sivoj ekonomiji početi plaćati doprinose koje sada ne plaćaju. Sniženje doprinosa ne znači da će poslodavac manje plaćati i fondovi manje puniti već da bi neto plaća bila veća. Ako bi se išlo na to samo da se smanje doprinosi, a da se ne povećavaju isplate radnicima onda bi se nedovoljno punili fondovi za penziono i zdravstveno osiguranje. Zato ne bi smjela biti tendencija da se isti nivo isplate zadrži svima, a da se smanji doprinos na fondove već da se smanji procenat doprinosa, a da plaće idu gore tako da apsolutni iznos koji se plaća u budžetu ostane bliži ovom sadašnjem. Ne treba se gledati izlovano samo za smanjivanje doprinosa već i na druga sredstva već i sve ostale prihode u budžetu, pa da Vlada FBiH to predividi bar za godinu dana ili neki duži period. Pošto se prikupljaju rekorni prihodi od poreza dio sredstava bi se trebao upućivati u fondove u periodu premošćavanja – kaže Gavran.

Je li realno da se minimalna plaća poveća na 1.000 maraka o čemu se govori u javnosti.

– Neophodno je da se što prije poveća minimalna plaća. Da li je to 1.000 maraka ili neka druga cifra, ali ne mogu da prihvatim da neko radi za minimalnu plaću od 596 mraka koliko trenutno iznosi u FBiH. Da li se treba povećati minimalna plaća o tome se ne treba diskutovati, već je samo zadatak Vlade FBiH da to omogući. Ako se povećaju plaćće uz smanjenje doprinose to ne znači da će doći u pitanje funkcionisanje PIO i zdravstvenog fonda za koje se najviše odvaja iz plaća, ali u smanjenju poreznih obaveza treba imati mjeru. Već godinama se govori o promjenama Zakona o doprinosima i o porezu na prihod pa se još nisu promjenili. Znači mora se obaviti sveobuhvatna reforma – ističe naš sagovornik.

Po mišljenju Gavrana poslodavci koji ostvaruju enormnu dobit koji imaju mnogo viška novca za povećanje plaća svojim radnicima država ne bi trebala umanjivati ništa od doprinosa.

– Ne razumijem zašto bi iko i jedan promil umanjio doprinose recimo bankama, telekomima i drugim firmama koje ostvaraju dobit od više destaka miliona maraka. Njima ne treba davati nikakvu povlasticu. Idealno rješenje moglo bi biti koje pravi razliku između djelatnost ukoliko je to pravno moguće. Bilo bi bacanje para da se nekoj banci koja je ostvarila recimo 50 miliona dobiti, koja može svojim radnicima duplirati plaće ako hoće, da se njima daju neki ustupci u smanjenju poreza – zaključuje Gavran.

Zoran Pavlović, poslovni savjetnik, ekonomski analitičar, tvrdi da razgovarati o povećanju mininalne plaće je suludo ako se ne govori o smanjenju opterećenja na te plaće.

– Zadnji put kada su povećanje plaće u Republici Srpskoj sa 590 na 650 maraka razgovarao sam sa poslodavcima i rekli su mi da su za pola godine uplatili dotanih uplata 50 miliona maraka na minimalne plaće. Strategija dreba biti drugačija i trebamo da se vratimo u situaciju koja je bila 50 posto opterećenja na isplaćene plaće to je bilo u RS-u do kraja 2010. godine i onda bi bile i minimalne i ostale plaće realne. Bilo bi više para u fondovima i ne bi bilo isplate plate na račun i u gotovom novcu – kaže Pavlović.

On tvrdi da imamo pogrešan pristup oko visine minimalne plaće.

– Sindikati se bore za povećanje minimalne plaće, a poslodavci su u situaciji da povećanje bilo koje plaće rezultira u povećanim troškovima poslovanja. Trenutno je otežano poslovanje u Evropi i padaju narudžbe. Došli smo u situaciji da se sindikati državnih službenika uglavnom izbore za povećanje plaće, a s druge strane u privatnom sektoru neke firme se zatvaraju. Firma Alma Ras je zatvorila svoju fabriku u Bosanskom Petrovcu zbog gubljenja narudžbi i 50 ljudi je ostalo bez posla. Ako je isplaćena plaća opterećena na nivou od 65 posto i poslodavac plaća deset posto na dobit koju firma ostvari, onda je moja definitivna varijanta da vadim gotovinu na račun svog poreza koji sam platio i dio plaće isplatim u gotovom novcu. Radnici nam odlaze iz BiH jer ne mogu od svoje plaće kupiti stan na kredit, jer imaju malu plaću, koju su dobili pola preko računa, a pola u gotovom novcu – pojašnjava Pavlaović.

Naš sagovornik kaže da se minimalna plaća mora povećati, ali država mora smanjiti svoje zahvatanje.

-Ako bi to država uradila povećana plaća imala bi niže porezno opterećenje, isto stanje bi bilo u fondovima, a ljudi bi imali bolje plaće. Nije tačno ako bi se doprinosi smanjili da bi zdravstveni i PIO fond ušao u finansijske probleme. To se zove ekonometrija. Dakle, snimite koliko trenutno ima zaposlenih radnika i koliko iznose doprinosi i kada bi se povećale plaće i smanjili doprinosi spomenuti fondovi bi ostali na istom, odnosno ne bi im se smanjiio dotok novca. Međunarodni monetarni fond kazao je vlastima u BiH da se zaustavi rast plaća u javnom sektoru i da se smanji potrošnja jer to nema ko da plati. To je poenta, a ne da sindikati guraju u povećanje plaća, a država uzima kredite da bi finansirala javni sektor, potrošnju i plaće, a ništa nije pametno riješeno. S druge strane u zdravstvu se troše enormne pare bez kontrole. Onda imamo nedovoljan broj radnika koji uplaćuju penziono osiguranje. Hoću da kažem da je čitav sistem nakaradan, ali to ne vide ni sindikati ni Vlada RS – kaže Pavlović.