Dan pobjede nad fašizmom : Sutra polaganje cvijeća na spomen – obilježja

0
59

 

Na dan kada  se obilježava  Dan pobjede nad fašizmom, u Donjem Vakufu, u skladu sa Odlukom o praznicima i značajnim datumima koji se obilježavaju u organizaciji Općine Donji Vakuf, u nedjelju, 09. maja, u 10 sati, polaganjem cvijeća na Centralno šehidsko spomen – obilježje  i Partizansko spomen – groblje bit će obilježen 09. maj – Dan pobjede nad fašizmom.

Bit će  to prilika je da se u svečanom trenutku sjetimo svih onih hrabrih Bošnjana, Bosanaca i Hercegovaca,  koji su branili svoju domovinu tokom odbrambeno oslobodilačkih ratova ’41 – ’45  i ’92 – ’95 . Oni su dali živote za  odbranu osnovnih ljudskih načela: života, domovine, porodice, imetka, vjere i časti.

Zbog epidemiološke situacije organizacija tradicionalne svečane akademije u organizaciji Općinskog vijeća  Donji Vakuf ove godine je izostala.

Podsjećanje na značaj borbe protiv fašizma u II svjetskom ratu i prije tri decenije

 

Devetog maja, u svim zemljama Evrope proslavlja se Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. Na ovaj dan, 1945. godine u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija Njemačke, čime je zvanično slomljena jedna ideologija koja je odnijela milione ljudskih žrtava.

Više od 50 miliona žrtava fašizma, trebalo je da bude opomena svijetu, da se zlo kakvo je čovječanstvo vidjelo četrdesetih godina 20. stoljeća nikada i nikome ne ponovi.

Poslije završetka Drugog svjetskog rata zemlje Evrope trudile su se da uspostave i održe mir provodeći brojne integracione procese. Međutim, naša zemlja je jedina država koja je proživjela genocid u Evropi poslije holokausta.

Deveti maj, u Federaciji BiH proslavlja se i kao Dan Zlatnih ljiljana. Ovo najveće ratno priznanje nosi dvije i po hiljade pripadnika Armije Republike  BiH. Donji  Vakuf  iznjedrio je  14  Zlatnih ljiljana na koje smo posebno ponosni.  Nažalost, mnogi od njih nisu više među nama.

Antifašizam je jedan od temelja našeg kulturnog i historijskog  identiteta. Antifašistička borba velikim je slovima upisana i u historiju Bosne i Hercegovine čiji su žitelji  hrabro branili te temeljne ljudske i civilizacijske vrijednosti i u najtežim vremenima.

 

Miroslav Krleža :

“Neka oprosti gospodja Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa samo Bosna ima spomenike. Stećke.

Šta je stećak?

Oličenje gorštaka Bosnaca!

Šta radi Bosanac na stećku?

Stoji uspravno!

Digao glavu, digao ruku!

Ali nigdje, nigdje, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj.”