BiH otvara pregovore sa Evropskom unijom: Realno ili ipak ne?

0
36

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 1. novembra dolazi u posjetu Bosni i Hercegovini. Razgovaraće se o predpristupnoj pomoći, ali i evropskom putu BIH.

U očekivanju novog izvještaja o napretku, oglasila se i austrijska ministrica za EU, Karoline Edštadler, poručila da Austrija očekuje da će EU i BiH započeti pregovore.
EU nije kompletna bez svih zemalja Zapadnog Balkana i ranije je izjavljivala Karoline Edštadler, austrijska ministrica za EU, dok se austrijska vlada snažno zalagala, za dobijanje kandidacijskog statusa, sada za otvaranje pregovora BiH sa EU. Ukoliko BiH i dobije pozitivan izvještaj i preporuku EK, a što se očekuje početkom novembra, neophodna je saglasnost svih vlada zemalja članica EU da bi BIH mogla naprijed. Koliko je to doista i realno.

“Prepreka koja stoji pred takvom odlukom u Vijeću, informacija s kojom ja raspolažem, dvije države koje se snažno protive su Njemačka i Holandija. I u tom smislu je važno da se ove želje austrijske ministrice vanjskih poslova čuju unutar Vijeća ministara vanjskih poslova. I teško je zaista reći, na koju stranu će cijela stvar otići. Ono što je jasno i za Njemačku i Holandiju da im je itekako stalo da se otvore pregovori s Ukrajinom”,kazao je Adnan Huskić, politički analitičar.

Upravo u paketu sa Ukrajinom mogla bi se naći i BiH jer bi bilo teško opravdati zašto jedna, ne i druga država, unatoč činjenici da suštinskih reformi u BIH nema.

“Danas nemamo ni približno nezavisno novinarstvo, nemamo nezavisno sudstvo, ni elementrane pokušaje borbe protiv koorupcije. Zbog geopolitičkih prilika, desilo se da je Evropa odlučila da promjeni pristup. Čini se da to radi samo kada dolazi do kriza. Da li će ove zemlje koje nas podržavaju uspjeti, prije svega zavisi od zemalja tipa Francuske, Holandije. Ako oni kažu DA , pregovori će sigurno početi.”,istaknuo je Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH.

Do kraja ovog mjeseca u parlamentarnoj proceduri trebali bi se naći Zakon o sudovima, Zakon o spriječavanju pranja novca i Zakon o spriječavanju sukoba interesa. Vladajuća koalcija obećala je da će zakoni biti usvojeni; Milorad Dodik da će Zakon o Ustavnom sudu za sada pričekati, odnosno da SNSD neće blokirati zakone.

“Nadam se ako usvojimo još ova tri zakona da ćemo otvoriti pregovore sa EU I time se otvaraju fondovi. Ovaj bi prostor ubrzano krenuo u EU gdje je bio velik zastoj”, kazao je Zukan Helez, ministar odbrane BiH.

Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH:

“Predsjednica će početkom novembra posjetiti regiju, odnosno BIH. To njen treći posjet što pokazuje posvećenost EU .Ovaj put će predstaviti I paket razvoja, značajna sredstva koja su osigurana za regiju koja će zavisiti od provođenja reformi”.

U nekoliko navrata iz Vijeća ministara BiH je naglašeno kako vanjska i sigurnosna politika BIH moraju biti usklađeni sa politikom EU. U ovom trenutku evropska politika ako izuzmemo Mađarsku jasna je po pitanju Ukrajine i Rusije. U BiH nema jedinstvenog stava.  Nakon prvih izjava Usrule Von Der Layn kojima se u cjelosti podržava Izrael, sve je više zvaničnika koji upozoravaju na kako navode “pitanje stradanja civila u Gazi i humanitarnu katastrofu..”, zločin koji se vrši nad palestisnskim narodom kao takav nije definisan.

U BiH ni po ovom pitanju nema koncenzusa.

“Ali ne želim da tako gledam na sve ovo. Pored svih stradanja u Gazi i Izraleu, primarni interes mene kao ministra vanjskih poslova je Bosna i Hercegovina. Moramo biti obazrivi pažljivi šta radimo na koji način radimo. Ne davati ishitrene izjave. Želja nam je da mi kao ni koji su preživjeli takva i slična stradanja imamo pravo apelovati da se što prije zaustave, da se u miru rješava taj višegodišnji sukob”, kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Mladen Ivanić dodaje:

“Daleko je važnije za nas danas koliko oni smatraju da je Zapadni Balkan njiima važan, da li je njihova zona interesa. I u tom kontekstu ne vjerujem da će razlike koje postoje oko Izraela i Palestine uticati na naš put.”

Vijeće ministara BiH, jednoglasno je na posljednjoj sjednici donijelo Odluku o isticanju zastave Europske unije u institucijama BiH. Da li će te volje biti i kod usvajanje neophodnog seta zakona, saznaćemo 31. oktobra kada je najavljena sjednica PDPSBIH.