Bez proizvodnje hrane i modernizacije u BiH će se povećati broj gladnih

0
20

Oko 19.000 osoba u BiH hrani se u javnim kuhinjama, a ovim tempom realno je očekivati da ćemo ih već iduće godine imati 20.000.

Nova godina prilika je za nove početke. Gledajući globalno, proizvodnja hrane ponovno je nešto na što se stavlja fokus, naročito što je broj gladnih i siromašnih sve veći, piše Večernji list BiH. Sve ono što nam se događalo proteklih godina uzima danak. Od korone do ratova, svijet je na svim mogućim rubovima, a taj dolazak na rub gladi je najopasniji.

 

Sve više narodnih kuhinja

BiH je jedna od najsiromašnijih država u Europi, a čak 32,6 posto ispitanika u BiH sebe je definiralo kao osobe s nedovoljnom opskrbom hrane. Nismo ni svjesni da ovo postaje i naš problem ili ga želimo prikriti, odnosno ne želimo se suočiti s realnošću. Oko 19.000 osoba u BiH hrani se u javnim kuhinjama, a ovim tempom realno je očekivati da ćemo ih već iduće godine imati 20.000.

 

Najpoznatija bh. humanitarna udruga Pomozi.ba otvorila je restorane dobre volje u Sarajevu, Travniku i Bihaću. Između hiljadu i pol i dvije hiljade je korisnika pomoći Humanitarno-karitativne organizacije “Kruh svetog Ante”. Sve to govori u prilog tome da BiH kao država ima ozbiljnih problema sa siromaštvom. Kako se izvući iz ovakve situacije?

Uz solidarnost, potrebno je nešto i proizvoditi jer, ako ćemo humanitarno djelovati pomažući se uvoznim proizvodima, brzo ćemo se u većem broju naći u problemima i nemogućnosti da bilo čime pomognemo. Na kraju krajeva, pitanje je i kako ćemo te čime pomagati. Ukrajina je nekoć bila najveća žitnica Europe, Mariupolj najveća luka, spominjan u brojnim knjigama, a preko njega se izvozilo žito. Danas, pjesnički izraženo, ništa nema, a nažalost, i nismo daleko od toga. I uz sve ono što nam stvara probleme, iduće godine ćemo se mučiti unatoč povećanoj proizvodnji. Naime, klimatski fenomen El Niño nepovoljno bi trebao djelovati na proizvodnju hrane. Evo što kažu analitičari u povećoj analizi. – Globalne cijene pšenice, kukuruza i soje – nakon nekoliko godina snažnog rasta – idu prema gubicima 2023. zbog ublažavanja uskih grla u Crnom moru i strahova od globalne recesije, iako su cijene i dalje osjetljive na ponude i inflaciju hrane u novoj godini – navedeno je.

 

El Niño je najavljen do maja i nešto duže u 2024. – Brazil će gotovo sigurno proizvoditi manje kukuruza, a Kina iznenađuje tržište kupujući veće količine pšenice i kukuruza s međunarodnog tržišta – rekao je Ole Houe, direktor savjetodavnih usluga u poljoprivrednom posredništvu IKON Commodities u Sydneyju, javlja Reuters.

U opasnosti su zalihe riže, pšenice, palmina ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda. Cijene riže porasle su na najviše razine u posljednjih 15 godina. Događaju se brojne turbulencije. Enver Avdić, direktor tvrtke ESOF iz Donjeg Vakufa, stručnjak iz financija, govorio što je potrebno BiH da omasovi proizvodnju.

– Ono što nam nedostaje kako bismo omasovili proizvodnju je tehnološki pristup proizvodnji jer imamo silne livade, a ne možemo ih obrađivati zato što nema dovoljno radne snage. Poljoprivreda je nisko akumulativna grana – kazao je. Razvijene države osiguravaju građanima jeftiniju hranu. – Ključni cilj industrijski razvijenih zemalja je osigurati jeftinu hranu. Da, tako je. Koliko u Njemačkoj možete kupiti litara ulja za jednu prosječnu plaću – čak 1350 litara, a u BiH možete kupiti tek 260 litara i tu je ta razlika jer nema skuplje hrane od one u BiH – naveo je. Pozvao je sve aktere da se uozbilje i da se počne podržavati domaću proizvodnju.

 

Uvozno nas zatrpava

– Naš cilj treba biti proizvodnja dovoljno hrane. Bolna je istina za svakog normalnog čovjeka da uvozimo 800.000 tona krumpira, luka, mrkve… Sve su to proizvodi koji se mogu kod nas proizvesti, u našoj plodnoj zemlji, a mi ih uvozimo iz dalekih zemalja, čak i Egipta, što je apsurd. Teško je postići da bh. proizvod postane međunarodni i takvi naši proizvodi su rijetki. Ali zato možemo postići veliki uspjeh lokalno u BiH ili da se izvozi – naglasio je ovaj proizvođač i stručnjak za financije. BiH nedostaju i hladnjače od nekoliko tona. Ako dođemo do njih, neke bi se stvari mogle pokrenuti. Avdić je kazao i da Nizozemska na jednom hektaru zemlje proizvede 860 tona rajčice, Hrvatska, koja je usvojila neke od EU standarda poljoprivredne proizvodnje, dosegnula je 560 tona po hektaru, a u BiH Avdićeva kompanija, kao vodeći proizvođač, s visoko profesionalnim plastenicima, proizvede do 180 tona po hektaru, što je pokazatelj koliko nam još treba da dostignemo razvijene zemlje.

 

Međutim, ne treba se diviti onom što svijet ima, već mi moramo ići putem kojim idu razvijene zemlje s obzirom na to da je proizvodnja hrane danas potrebnija nego ikada.