Teku rokovi za provođenje drugog dijela Mostarskog sporazuma potpisanog između lidera HDZ-a BiH i SDA, odnosno za početak pregovora o izmjenama Izbornog zakona po presudama Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Prvi dio sporazuma u vezi s održavanjem Lokalnih izbora u Mostaru je dogovoren i to uz intervenciju međunarodne zajednice. Drugi dio u vezi je sa pregovorima oko izmjena Izbornog zakona za legitimno predstavljanje. Oni, prema najavama, trebaju početi sredinom iduće sedmice.
Mostarski sporazum obavezao je stranke potpisnice uz izmjene izbornih pravila za Mostar i na izmjene izbornog zakona po evropskim ,te presudama Ustavnog suda BIH. Bliži se krajnji rok za početak pregovora. Službeno, prema najavama, pregovori se otvaraju 16. rujna.
Pola godine od početka pregovora prema sporazumu, stranke imaju vremena za usuglašavanje izmjena Izbornog zakona prema presudama europskih, te Ustavnog suda BIH. Stavovi stranaka uoči pregovora su oprečni, ističu poznavatelji prilika. HDZ BIH inzistira na legitimnom predstavljanju u domovima naroda i Predsjedništvu, dok SDA prednost daje građanskom principu.
“Dobra volja će se pokazati kod SDA i njihovih partnera hoće li uvažiti bilo koji od tih modela, hoće li se odreći toga da izbor hrvatskih predstavnika u domovima naroda i Predsjedništvu od njihove dobre volje i njihovih koalicijskih partnera kao što je DF ili će Hrvatima to pravo biti zagarantirano”, tvrdi politički analitičar Milan Sitarski.
Izmjene izbornog zakona trebaju biti usvojene u parlamentu do kraja iduće godine, kako bi Opći izbori 2022. bili održani po izmijenjenim pravilima. U slučaju blokada u pregovorima, smatraju upućeni, može se očekivati i intervencija Međunarodne zajednice pod čijim utjecajem je i nastao Mostarski sporazum te dogovor za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
