U organizaciji JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ i JU „Dom Kulture Jajce“ u Jajcu 17. novembra 2023. godine svečano će se obilježiti 562. obljetnica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića uz program:
- 30 h – Polaganje cvijeća ispred krunidbene crkve (ulica svetog Luke),
- 00 h – Izložba „Pitoreskni srednji vijek“ (Dom kulture Jajce), Autori: Emir i Edin Durmiševi,
- 30 h – Javno predstavljanje rezultata naučnoistraživačkog projekta: “LICE SREDNJOVJEKOVNE BOSNE” (Dom kulture Jajce)
- novembra 1461. godine, u crkvi svete Marije u Jajcu papinskom krunom okrunjen je posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461.-1463.). Tim činom Bosna je priznata od pape, tj. stekla je prvo međunarodno priznanje.
Stjepan Tomašević je bio sin kralja Stjepana Tomaša i krstjanke Vojače. Nakon što je Stjepan Tomaš postao kraljem Bosne, Vojača nije bila smatrana podobnom nositi titulu bosanske kraljice, pa je Stjepan Tomaš tražio ženu višeg roda. Kako je Vojači već bio obećao brak, što se u Katoličkoj crkvi kojoj je Stjepan Tomaš pripadao, smatralo predbračnim ugovorom, papa Eugen IV. je morao razriješiti to obećanje. Stjepan Tomaš je zatim oženio Katarinu Kosaču, kćer herceg Stjepana Kosače, koja je tim brakom postala bosanska kraljica i maćeha Stjepana Tomaševića.
Dana 1. aprila 1459. godine Stjepan Tomašević je oženio Jelenu Branković, dvanaestogodišnju kćerku srpskog despota Lazara i bizantske princeze Jelene koja je nakon muževe smrti ostala de facto vladar Srbije. Brak je sklopljen kako bi Stjepan preko nje dobio pravo na srpsku despotovinu, a bračne pregovore vodili su Jelenina majka, tada već udovica i kralj Stjepan Tomaš.
Stjepan Tomašević dolazi na vlast nakon očeve smrti 10. juna 1461. godine. Svjestan opasnosti koja mu je prijetila, Tomašević odmah po dolasku na vlast šalje poslanicu papi, u kojoj predviđa tursku najezdu velikih razmjera i moli ga za pomoć. Kako Osmanlije sve jače nadiru, Tomašević se pismeno obraća europskim vladarima moleći za pomoć u odbrani Bosne. Podrška pape Pia II. se ogledala u pošiljci krune, kojom ga papin izaslanik okrunjuje za bosanskog kralja, u Jajcu, u novembra 1461. godine. Kralj Stjepan Tomašević priznaje prevlast ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina, nadajući se obećanoj pomoći. Samo godinu dana nakon krunidbe mladi kralj odbija plaćati danak sultanu Mehmedu II. Osvajaču, što je ubrzalo njegovu odluku da jačim snagama navali na Bosnu. Kralj se početkom 1463. godine obraća Mlecima, upozoravajući ih da Osmanlije namjeravaju tog ljeta zauzeti cijelu Bosnu, a nakon toga zaprijetiti i mletačkim posjedima u Dalmaciji. Velika osmanlijska vojska pod vodstvom Mehmeda II. okupila se u proljeće 1463. u Adrianopolu (Edirneu) i krenula na Bosnu.
Kralj Stjepan Tomašević bježi iz utvrđenog kraljevskoga grada Bobovca, koji je 20. svibnja 1463. godine, bez otpora predao zapovjednik Radak. Stjepan se najprije sklanja u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na Sani gdje se Mehmet-paša Anđelković pismeno i pod zakletvom obvezao da će mu poštediti život i pustiti da slobodno ide gdje god želi ukoliko preda grad.
Stjepan se nakon pregovora predao, pa je odveden sultanu Mehmedu II. u Jajce. Tamo potpisuje naredbu svim zapovjednicima da se Turcima predaju bosanski gradovi. Sultan proglašava Mehmet-pašinu zakletvu nevažećom. U taboru pred Jajcem, 5. lipnja 1463. godine, Sultan je dao pogubiti bosanskog kralja, njegovog strica Radivoja i veliki broj plemića. Posmrtni ostaci kralja Stjepana Tomaševića su pohranjeni u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Uspomena još uvijek živi u narodu, a ljudi i danas hodočaste kraljev grob na brdu iznad Jajca. Smrću posljednjega bosanskog kralja Bosna zauvijek gubi samostalnost i postaje turski Bosanski sandžak.
Tomaševićeva šesnaestogodišnja udovica je umrla oko 1498. godine. Njegova maćeha, kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, uspjela je preko Kupresa i Dubrovnika pobjeći u Rim, gdje je i umrla 1478. godine, a grobnica joj se još može vidjeti u crkvi Santa Maria in Aracoeli na Kapitolu. Dvoje njene djece, Šimun Kotromanić, poslije smrti Stjepana Tomaševića nasljednik bosanske krune, i Katarina Kotromanić, su zarobljeni i odvedeni u Istanbul. Tako se ugasila loza Kotromanića.
Jajce online
