Kolumnu su počeli s kulturom BiH kazavši da ona pripada evropskoj baštini.
“Bili to rimski mozaici iz Butmira, bogatstvo sefardske historije u BiH, austrougarska arhitektura širom zemlje u spoju stilova centralne i jugoistočne Evrope, ili, pak, savremeniji mural bh. umjetnika Rikarda Druškića u srcu Brisela, Bosna i Hercegovina je, unazad vijekovima, neosporno dio evropske kulturne baštine. Sada je vrijeme da se osigura da postane i dijelom Evropske unije”, naveli su.
Ističu da je vrlo značajna ranija odluka Evropskog vijeća da preporuči otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo.
“Zaključci Evropskog vijeća obavezujuće su riječi 27 šefova država i vlada zemalja članica EU. Odluka Evropskog vijeća je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni, kada Bosna i Hercegovina uradi svoj dio posla. Svi u Bosni i Hercegovini treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica oko principa da ova zemlja treba da se pridruži Evropskoj uniji. Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska Bosne i Hercegovine u EU apsolutno su u krivu. EU je utemeljena kao mirovni projekat, a ulazak Bosne i Hercegovine u EU bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za evropski projekat”, naveli su oni osvrćući se tako na brojne nezvanične informacije o zemljama koje su se tokom lobiranja za BiH protivile otvaranju pregovora.
Također, BiH jedina nije otvorila pregovore s EU u decembru za razliku od Ukrajine i Moldavije, koje su također bile predmet rasprave i Gruzije, koja je dobila status kandidata.
“Neslaganja u stavovima zemalja članica po pitanju Bosne i Hercegovine – izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima – više su stvar taktike. Jedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar Bosne i Hercegovine, gdje jedni optužuju Evropsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije”, navode.
Ističu da uslovi koji su postavljeni pred BiH s ciljem približavanja EU ostaju neprimijenjeni i da vlasti i dalje imaju obavezu preuzeti od Unije desetine hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo.
“Dakle, tu su dvije konstante. Jedna je nedvosmislena podrška Evropske unije za BiH unutar EU. Druga je nepromjenjiva činjenica da članstvo u EU dolazi sa standardima i obavezama koje će BiH morati ispuniti. Evropsko vijeće je zatražilo da Komisija ponovo dostavi izvještaj za BiH do marta s ostvrtom na to da li je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni. Stoga su sedmice pred nama ključne”, potcrtali su oni.
Evropska komisija u svojim izvještajima, kako kažu, primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore.
“Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako Bosna i Hercegovina uradi a, b i c. Jednako tako je jasno da će usvajanje važnih reformi u narednih nekoliko sedmica pomoći Bosni i Hercegovini kao argument u prilog otvaranju pristupnih pregovora, a neki drugi, pak, odmoći”, rekli su.
Usvajanjem Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i zakonodavstva o elektronskim potpisima u skladu sa evropskim i međunarodnim standardim vjeruju da bi se osnažila borba protiv korupcije, izgradila veća pravna sigurnost, unaprijedila poslovna klima i dali dobri argumenti da BiH zaista napreduje na realizaciji 14 ključnih prioriteta.
“S druge strane, nazadovanje po pitanju temeljnih sloboda će oslabiti poziciju Bosne i Hercegovine. Snažno smo pozvali vlasti Republike Srpske da povuku nacrt zakona o tzv. stranim agentima”, kazali su.
Prije dvije godine kažu da je bilo nezamislivo da BiH dobije kandidatski status za punopravno članstvo u EU, a potom i uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.
“U nešto više od dvije godine, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tri puta je posjetila Bosnu i Hercegovinu. Na posljednjem Evropskom vijeću odobren je Plan rasta za Zapadni Balkan kojim su za region dodijeljene nove dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kredita i to pored već postojećeg Ekonomskog i investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potakao 20 milijardi eura drugih investicija. Evropska komisija je samo prošlog četvrtka, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini vrijedne 63,6 miliona eura, na Vlašiću i u Poklečanima. Sredstva iz Paketa energetske podrške vrijednog 70 miliona eura pomoći za ugrožene porodice u BiH već je stigao u domaćinstva u Republici Srpskoj, dok će u Federaciji BiH novac biti isplaćen u narednim sedmicama”, poručili su.
Oni koji tvrde da EU nije zainteresirana da BiH bude članica, trebali bi još jednom pogledati novac, energiju i vrijeme koje EU ulaže u podršku ovoj zemlji na njenom putu da postane članica EU, kazali su oni.
“Ali ne možemo mi željeti više od domaćih političkih lidera da Bosna i Hercegovina postane članica EU. Narednih nekoliko sedmica treba dobro iskoristiti”, poručeno je.
