Općine i gradovi žele drugačiju raspodjelu prihoda i više novca od dohotka i PDV-a

0
54

Općine i gradovi u Federaciji aktivno sudjeluju u procesima koji za cilj imaju drugačiji način raspodjele javnih prihoda, pri čemu traže više sredstava iz dvaju ključnih izvora – poreza na dohodak te neizravnih poreza, piše Večernji list BiH.

U kontekstu zahtjeva koji se mogu čuti s lokalne razine treba navesti kako se traže promjene u načinu, odnosno postotku raspodjele sredstava, uz objašnjenje kako bi gradovima i općinama u konačnici trebao pripasti veći iznos novca s obzirom na njihove obveze, ali i ustavne te zakonske nadležnosti.

Tako je, ne tako davno, na sastanku Mreže za javne financije Saveza općina i gradova FBiH, uz prisutnost 60 pomoćnika načelnika/gradonačelnika za financije, poručeno kako je potrebno povećati udio općina i gradova u porezu na dohodak sa sadašnjih minimalnih 34,46% na 50%, imajući u vidu prenesene dodatne nadležnosti jedinicama lokalne samouprave.

Već je ranije iz Saveza općina i gradova naglašeno i kako je potrebno voditi računa da ne dođe do pada prihoda malih općina kako se ne bi dovelo u pitanje obavljanje dodijeljenih nadležnosti od malih općina. Potrebno je, smatraju, i regulirati otplatu vanjskog duga tako da svaka razina vlasti otplaćuje dug koji je i generirala (u skladu sa Zakonom o proračunima) te da ne dolazi do anomalije u raspodjeli prihoda između razina vlasti u FBiH.

Istodobno, u kontekstu važnih projekata za jedinice lokalnih samouprava nedavno su članovi Mreže za javne financije podržali osnivanje financijskog mehanizma za potporu općinama i gradovima pri prijavi na IPA projekte. Osim poreza na dohodak, općine i gradovi traže i dobivanje većeg iznosa sredstava od neizravnih poteza, objašnjavajući to tematikom vanjskog duga.

Naime, iz Saveza se može čuti kako općine i gradovi generiraju 2,9% ukupnog vanjskog duga FBiH, ali kroz postojeći sustav raspodjele u kojem se otplata vanjskog duga vrši ukupno za cijelu FBiH neizravno vraćaju vanjski dug i drugih razina vlasti.

Zbog toga i traže veći iznos sredstava od neizravnih poreza te predlažu kako bi se, umjesto trenutačnog udjela lokalne razine u vertikalnoj raspodjeli poreza, a koji iznosi 8,42%, trebala uvesti stopa od 9,81% kako bi općine i gradovi imali dostatnu razinu prihoda.