Na današnji dan 1884. počeli radovi na izgradnji tramvajske pruge

0
72
27. augusta 1884. godine počeli radovi na izgradnji tramvajske pruge (konjski tramvaj).
“Tramvaj je danas vlasništvo Narodnog odbora grada Sarajeva. Kako je Kolodvor udaljen od centra grada 3 km, to je sva roba koja je dolazila i otpremana željeznicom prenošena teretnim kolima. Ovo je otežavalo promet, pa je Zemaljska vlada sagradila 1884. godine konjski tramvaj od kolodvora do današnje Katedrale. Uz to je podigla i Gradski kolodvor. /Gradski tramvajski kolodvor stajao je u Ferhadija ulici (Vase Miskina ulici) na prostoru današnjeg trga od ugla ispred Tržnice pa do Srpske narodne osnovne škole (Tehnički fakultet). Porušen je 1938. i 1939./ Pruga je išla od Kolodvora do Pravoslavne bogoslovije (danas Trg oslobođenja). Građevni kapital za ovaj tramvaj iznosio je 151.824k., a skupio se dionicama, od kojih je bilo 30.000 k. u privatnim rukama, a ostale je uzela Zemaljska vlada.
Konjski tramvaj predan je prometu 1.1.1885. godine. U prvim kolima je bilo mjesta za 28 osoba. Vožnja je trajala iz grada do željezničkog kolodvora 13, a natrag 15 minuta./
Od godine 1895. Tramvajem upravlja Direkcija bosanskohercegovačkih željeznica. Iste je godine 1. maja uveden električni pogon. Godine 1897. prešao je Tramvaj u vlasništvo Općine, nakon što su sa suvišcima od prometa 1895. i 1896. isplaćeni dijelovi interesanata, a Zemaljska vlada odrekla se u korist Gradskog poglavarstva građevnog kapitala uloženog 1884. godine.
Troškove oko preuređenja tramvaja sa električnim pogonom (210.000 k.) preuzela je Općina na se. Cijela pruga od Tvornice duhana do Vijećnice uz obalu Miljacke (2025 m) predana je prometu 1897. Slijedeće godine izgrađen je dio pruge od Zemaljske banke do Katedrale Gornjom Ćemalušom (ulicom Maršala Tita) za osobni promet, a dio pruge Ferhadijom (Vase Miskina ul.) ostao je samo za prevoz robe. Pruga Kolodvor-Katedrala duge je 3100 m. Ukupna duljina tramvajskih tračnica do 1918. iznosila je 5,7 km. Kolni park sastojao se od 3 električne lokomotive za teret, 13 kola s motorom i 7 prikolica. /Prema službenim podacima od 1.1. – 30.9.1896. vozile su se tramvajem 653.164 osobe, a za isto vrijeme prevezeno je 2,269.700 kg razne robe, a prihod od toga iznosio je 47.387 forinti/…”
Hamdija Kreševljaković: “Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave 1878-1918”, Sarajevo 1969. (Posebno izdanje Arhiva grada Sarajeva.)
izvor: fb / Historijski arhiv Sarajevo