Izbori u gradu na Neretvi tako će se održati nakon 12 godina. Za ovu odluku glasalo je šest članova CIK-a, a protiv je glasao jedino Vlado Rogić.

– Svim srcem želim izbore u Mostaru, ali ovakvu odluku neću i ne mogu podržati iz samo jednog razloga. Navedeno je da se 20. decembra trebaju održati izbori, zatvaraju se glasačka mjesta u 19 sati, a to je samo četiri dana prije najradosnijeg katoličgog blagdana Božića, tri dana prije Badnjeg dana. Podsjećam vas i pitao sam neke od vas, da je drugačija situacija da se radi o Bajramu o pravoslavnom Božiću ili nekom drugom vjerskom blagdanu, da li bi pristali da se u vrijeme tih svetih dana provode izbori – kazao je tokom diskusije član CIK-a Vlado Rogić dodajući da nisu ispunjeni uvjeti da se izbori u Mostaru održe 20. decembra.

Rogić je “zamolio članove CIK-a da danas ne glasaju za ovu odluku, te da bi u februaru 2021. godine mogli biti održani izbori”.

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar, tokom rasprave poručio je Rogiću da razumije sve što je rekao, ali da je prijedlog odluke došao na ovaj datum jer se radi o lokalnim izborima 2020. godine.

– Kako bi mogli pravdati građanima da su ovo lokalni izbori 2020. da imamo izmjene Izbornog zakona BiH, a da se izbori održavaju tek u 2021. godini. Moj je prijedlog da glasamo za odluku koja je predložena, a to je 20. decembar. Razumijem vas kolega, razmišljali smo i o drugim datumima, da to bude 13. decembra. Imali smo nažalost situaciju da je zakon stupio na snagu tek u subotu (18. juli), da u zakonu imamo rok od minimalno 150 dana da raspišemo izbore i zato smo morali odabrati 20. decembra – poručio je Bakalar.

Članica CIK-a Vanja Bjelica – Prutina naglasila je da se izbori rapisuju u skladu sa Izbornim zakonom BiH najmanje 150 dana prijed održavanja izbora, a to je danas.

– Zakon kaže da se izbori održavaju nedjelju, osim ako se nedjelja podudara sa vjerskim praznikom. Nedjelja 20. decembra nije vjerski praznik, dužni smo postupiti u skladu sa zakonom i raspisati izbore u Mostaru 20. decembra – navela je ona.

Ahmet Šantić, član CIK-a u svom je izlaganju podsjetio da se mnogo pričalo o donošenju odluke i datumu održavanja izbora u Mostaru, te da je posljednji put odluku o održavanju izbora u Mostaru ova institucija donijela 2008. godine.

– Građani grada Mostara željno iščekuju datum i taj dan kada će se demokratija vratiti formalno u Mostar. Došli smo do tačke da ne smijemo zbog građana Mostara praviti poteze koji bi nas vodili unazad. Razmijem kolegu Rogića, i senzibilitet svih građana Mostara, ali ovo je jedini datum koji je preostao da se mogu održati izbori u Mostaru – poručio je Šantić.

Tuđman nije uspio prije 25 godina: Čović preko kriza i blokada želi treći entitet i ruši građansku BiH

– Uz svo uvažavanje razloga koje je iznio kolega Rogić, da se vratimo na problem sa kojim smo suočeni- kazao je član CIK-a Suad Arnautović i nastavio:

– Oni koji su trebali da osiguraju sredstava CIK-u za održavanje izbora grubo su prekršili zakon. To je glavni uzrok odgađanja izbora. Primorani smo bili da 23. maja odgodimo izbore koji su već bili raspisani. Ne smijemo zaboraviti da smo primorani i bili suočeni da pomjerimo datum, zbog nedostatka sredstava. I da smo u traganju za sljedećim datumom došli do 15. novembra. Najbliži datumi tom 15. novembru za održavanje izbora u Mostaru bili su 13. i 20. decembar. Ovo što kolega Rogić govori o nečem što nema u zakonu, kad će biti brojanje i ostalo. Podsjetio bih, da su odlukom Vlade Hrvatske predsjednički izbori su raspisani 22. decembra 2019. godine i da su održani u prvom krugu. U BiH su bila 44 biračka mjesta za te izbore. Ako se to moglo organizirati u BiH prije 6 mjeseci, ne vidim razloga zašto ne bi i sada – pojasnio je Arnautović.

Rogić je replicirao kazavši da je hrvatski državljanin, da je glasao na tim izborima, ali da se ti izbori sa ovima u BiH ne mogu porediti.

– Drugačije se glasovi broje, drugačiji je birački proces. Jutros su zvali iz nekih ambasada i pitali zašto se izbori u Mostaru ne organizuju kada i u ostatku BiH, 15. novembra – rekao je on.