Fenomen vrijedan pažnje i poštovanja: Kako se zapravo “gasi” vulkan?

0
25

Posljednjih nekoliko sedmica vulkan Cumbre Vieja na Kanarskim ostvrima okupirao je pažnju svjetske javnosti. Zaključno s 24. oktobrom, vulkan je ušao u 34. dan aktivnog izbacivanja lave.

Iako Cumbre Vieja ujedno izaziva i divljenje i strah, zemlja u kojoj su vulkani svakodnevnica svakako jeste Island koji broji desetine manjih ili većih aktivnih vulkana.

Novinari španskog lista El Pais, poučeni pričom o vulkanu na Kanarskim ostrvima, razgovarali su s islandskim vulkanolozima, a sve sa jednim ciljem – da otkriju na koji način se vulkan gasi.

“Vulkan nikada ne prestaje u potpunosti s aktivnostima, on samo ‘spava’ između erupcija”, objašnjava islandski geolog Arman Hoskuldsson.

Ovaj islandski naučnik već 35 godina bavi se proučavanjem erupcija vulkana na Islandu, zemlji 10 puta manjoj od Španije u kojoj postoji 130 vulkana. Njegov posljednji predmet proučavanja bio je vulkan Fagradalsfjall koji je eruptirao 19. marta i već sedam mjeseci izbacuje lavu u nenaseljenom području udaljenom jedan sat od Reykjavika.

Kako je naveo Hoskuldsson, prošle su dvije sedmice od posljednje erupcije, ali naučnik također upozorava da je ispod, na dodir hladnih polja lave, i dalje prisutna magma visoke temperature.

“Ako su potoci noću crveni, to znači da je magma na oko 600 stepeni Celzijusa i da nastavlja teći ispod spoljašnje kore”, objašnjava naučnik.

Na pitanje novinara da objasni šta je prvi znak da vulkan prestaje s aktivnošću, naučnik odgovara kako se u tom slučaju promatraju parametri sumpora.

“Jedan od pokazatelja koji tražimo jeste emanacija sumpora. Kada sumpor prestane izlaziti, to znači da više nema magme i da je erupcija definitivno završena. U većini slučajeva, to se obično dešava jedan ili dva dana nakon što je vulkan stao i kada ne vidite dim”, rekao je Hoskuldsson.

S druge strane, vulkanologinja Helga Kristin Torfadottir mjesecima je upravo analizirala emanacije vulkana te je objasnila kroz koje faze vulkan na Kanarskim ostrvima mora proći da bi se govorilo o prestanku njegove aktivnosti.

“Stvrdnuta lava na površini radi kao izolator za unutrašnjost. To je kao peć. Mnogo puta zbog toga rastopljena lava brzo teče unutra sve dok se unutrašnjost ne isprazni kao cijev. Isto će se dogoditi i na La Palmi i možda će proces teći brže jer je nagib tamo mnogo veći. Zbog ovog procesa građanima se i ne preporučuje da hodaju po stvrdnutoj lavi iako je ona hladna”, ističe vulkanologinja.

Područje Islanda na kojem se aktivirao vulkan Fagradalsfjall, iako je nenaseljeno, može prouzrokovati velike probleme i glavnom gradu Reykjaviku i drugim naseljenim područjima. Kako ističe naučnik Hoshuldsson, većina stanovnika Islanda spremna je za vanredne situacije.

“Iz kuće mogu izaći spreman za 15 minuta. Mislim da je tako i s većinom Islanđana”, rekao je on.

Tim naučnika koje predvodi ovaj naučnik izračunao je kako je u posljednjih 1.100 godina na Islandu bilo više od 200 erupcija vulkana od kojih su neke bile toliko snažne da su izazvale velike probleme u državi. Pepeo koji je vulkan Laki izbacio između 1783. i 1784. godine prouzrokovao je klimatske promjene širom Evrope zbog kojih su uništeni brojni usjevi.