Dok Hrvatska i Srbija usvajaju mjere: Hoće li naša država zamrznuti cijene hrane

0
25

Vlada Hrvatske prije nekoliko dana predstavila je novi paket mjera za zaštitu građana i privrede od poskupljenja, ograničavajući cijene 30 prehrambenih artikala.

Uz ulje, mlijeko, brašno, šećer, piletinu, zamrznute su cijene jogurta, sira, jaja, krompira, špageta, junetine, viršli i drugih proizvoda.

 

Osnovne namirnice

Novi paket mjera na snazi je šest mjeseci i koštat će 464 miliona eura, uz postojećih 551 milion, koliko vrijede mjere iz prethodnog paketa pomoći koje su i dalje na snazi. Uz novčanu pomoć ugroženim kategorijama stanovništva, Vlada Srbije početkom mjeseca također je usvojila mjere koje su rezultirale sniženjem cijena 20 osnovnih namirnica.

Istina, Vlada FBiH je krajem avgusta ograničila marže na brašno, hljeb od pšeničnog brašna, mlijeko, jestivo ulje, šećer, jaja, svježe meso, deterdžente, ali izuzev ulja, čije cijene su snižene i ranije, efekti se ne osjete zbog, čini se, izostanka kvalitetne kontrole visine marži. Sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je rekordne 3.322 KM.

Profesor Željko Rička, ekonomski stručnjak, podržava ovakav način podrške jer svaka pomoć stanovništvu je potrebna, ali ukazuje i na probleme zbog izostanka sistemskog pristupa borbi protiv inflacije i podršci socijalno ugroženima.

– Ovakve odluke mogu biti isključivo kratkoročnog karaktera, a država će prividno imati povoljniju situaciju s inflacijom. Drugo, to je mjera koja se odnosi na sve nas, pa će i oni koji mogu platiti, a da ne pitaju za cijenu, koristiti te pogodnosti. Mnogo bi bolje bilo to okrenuti prema ljudima s nižim primanjima, pravičnije je subvencionirati dio penzija ili određenih iznosa plaća nego što se to populistički daje svim stanovnicima – kaže Rička.

 

Povući proizvode

On očekuje i zloupotrebe, na način da se s polica u skladišta povuku proizvodi s ograničenom cijenom, koji će biti vraćeni u prodaju kada mjere ne budu na snazi.

– Ovo o čemu pričamo je zadatak robnih rezervi. Čim cijene odu visoko, intervenira država izbacivanjem na tržište određenih artikala, pa tako obara cijenu. Bolje da su na vrijeme pripremili kvalitetne robne rezerve, a svi kantoni to imaju, tako ne bismo bili prepušteni samilosti trgovaca – ističe profesor Rička.

 

Izmišljamo toplu vodu

Popunjavanje magacina robnih rezervi u periodu enormnog rasta prihoda ne bi trebalo biti problem, ali još ostaje nepoznanica gdje odlaze viškovi sredstava kojima se svi nivoi vlasti u svakom izvještaju hvale.

– Pustili smo privredu i građane i ne primjenjujemo ni elementarne mjere. Bilo je raznih situacija i ranije, bilo je i katastrofa, ali su postojali mehanizmi koji se po potrebi aktiviraju, dok sada izmišljamo toplu vodu – ističe Rička.