Bučino ulje Karla Vidovića, mladića koji se jedini u SBK -a bavi ovim poslom

0
61

 

Među rijetkim proizvođačima bučinog ulja u našoj zemlji je i Karlo Vidović, jedini Srednjobosanskom kantonu koji se bavi proizvodnjom ovog ulja i koje ima brojne zdravstvene blagodati. No, najzanimljivije je što on sa nepunom 21 godinom života, umjesto želje za odlaskom iz Bosne i Hercegovine, planira da ovdje stvori brend i bude primjer drugima.

Dok prvi ovosezonski snijeg pokriva vrhove Vlašića, najavljujući skoro spuštanje u nizine, Karlo Vidović sa svojim ocem privodi kraju sušenje i pripremu preostalih košpica izvađenih iz skoro deset tona posebnih tikava proizvedenih na površini od osam duluma. Osušene košpice koriste se za dobivanje izuzetno traženih proizvoda.

„To ide direktno u prešu i dobiva se hladno prešano bučino ulje. Što ostane – ide na daljnji proces sušenja, onda ide mljevenje i dobiva se bučino brašno od košpica“, objašnjava Karlo Vidović.

Ovo brašno, kaže, sadrži mnogo više proteina od onog dobivenog iz ploda tikve, a o zdravstvenim prednostima tikve i proizvoda od nje najbolje govori činjenica da se ona mora uzgajati isključivo na prirodan način.

„Tikva ne trpi nikakve kemikalije, nikakva prskanja, ne trpi ništa – neće roditi. Mora biti 100% prirodno, 100% prirodno gnojna zemlja“, objašnjava on.

I dok nam zaneseno priča o svom snu koji živi, pitamo koliko je mladih poput njega odlučilo da ne radi na zemlji nego ostane u Srednjoj Bosni.

On odgovara: „Vrlo malo. To se može na prste nabrojati. Većina mladih ljudi odlazi iz zemlje, ali ja sam nekako htio iskoristiti kao dodatnu djelatnost“.

Jer ovo je, kaže, tek sezonski posao. I ne želi stati. Ono što država ni za jednu poljoprivrednu granu nije učinila, a to je otkup proizvedenih količina po zagarantovanoj cijeni, planira ovaj dvadesetjednogodišnjak, uvođenjem u posao onih koji žele proizvoditi tikvu.

„Ponuditi im sjeme i da oni isto tako mogu posijati i da se to otkupljuje po nekoj zagarantovanoj cijeni i da to nekako napravimo više kao tradiciju Viteza“, objašnjava.

Možda ovo bude i razlog da od naredne godine proizvođači tikve nađu svoje mjesto u pravilniku o poticajima, jer ih sada, baš kao ni onih koji proizvode krompir, nema. Ali zato kupovinom onih iz uvoza potičemo proizvođače izvan Bosne i Hercegovine.

izvor: federalna.ba