Bosna i Hercegovina i vladavina prava: Kako ispuniti jedan od prioriteta na putu ka EU?

0
30

Europska komisija je u maju 2019. godine postavila 14 ključnih prioriteta pred vlasti u Bosni i Hercegovini, kako bi naša zemlja ušla u Europsku uniju.

Od postavljanja ovih prioriteta, prošlo je više od četiri godine, a porazna je činjenica da su vlasti u Bosni i Hercegovini od 14 prioriteta ispunili samo jedan. To se navodi u izvještaju Europske komisije, koji je objavljen u novembru 2022. godine.

Ključni prioritet, u čemu je saglasan veći broj analitičara, je vladavina prava. Radi se o glavnom prioritetu čije neispunjavanje koči Bosnu i Hercegovinu ne samo na putu ka EU, već i na putu ka normalnom funkcionisanju države. 

Vladavina prava, kao pojam, obuhvata stanje u državi gdje svi građani, bez obzira na njihov politički status, nacionalnost, religijsku pripadnost, rasu, spol, seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu odrednicu, uživaju ista prava, privilegije i odgovornosti. Naravno, ovo je osnovna definicija, a kada se uđe u detalje, stvari postaju mnogo kompleksnije.

Šira definicija vladavine prava, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine, znači usvajanje seta zakona kako bi svi građani mogli biti jednaki pred zakonom. Vladavina prava je inače dosta teška prepreka za mnoga društva u tranziciji, kao što je to situacija u Bosni i Hercegovini, ali je prepreka koja se mora preći kako bi došli do Europske unije, što je ključni vanjskopolitički prioritet svih političkih aktera u BiH, ili oni to barem tvrde.

Kako bi dobili jasniju sliku kako BiH može doći do napretka u ovom segmentu, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je profesora Davora Trlina, eksperta za ustavno pravo.

Prije nego što dođemo do posla koji nije učinjen, vrijedi istaknuti neke reforme koje su pokazale pozitivan kurs djelovanja u bosanskohercegovačkoj politici, posebno u segmentu vladavine prava. 

Na pitanje šta je dosada učinjeno, profesor Trlin odgovara: “Direkcija za Evropske integracije je objavila da su usvojene izmjene Izbornog zakona BiH; provedeni izbori u Mostaru 2020. godine; započeta izrada Programa integrisanja BiH u EU; osigurano pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje; izmijenjen i dopunjen u skladu s propisima EU je Zakon o javnim nabavkama; uspostavljena je saradnja s EUROPOL-om i pokrenuta procedura za početak pregovora u zaključivanju ugovora sa EUROJUST-om; usvojene su Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH 2023. – 2026.; revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, kao i Strategija iz područja migracija i azila za period 2021. – 2025.”

Ipak, dodaje Trlin, neke ključne stvari nisu urađene.

“Međutim, neki od ovih rezultata su upitni jer navedeni Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje još nije profunkcionisao, Izborni zakon nije izmijenjen u skladu sa demokratskim standardima, te presuda Sejdić-Finci kojom je utvrđena otvorena ustavna diskriminacija nije provedena“, rekao je profesor Trlin.

Na to šta nas čeka na putu ka ispunjavanju ovog ključnog prioriteta, profesor kaže – mnogo toga.

“Ključna bi bila pitanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV koji se odnose na integritet; usvajanje novog zakona o VSTV; novog zakona o sudovima BIH i novog zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Utvrđivanjem Nacrta Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, nominalno je treba da započne nova, šesta faza reforme organizacije pravosuđa. U proceduru uz ovaj zakon u cijelosti ide novi Zakon o VSTV BIH kojim bi se izvršila unutrašnja reorganizacija i modernizacija regulatora pravosudnog sistema.

Cilj novog zakona je unutrašnja reorganizacija VSTV BIH, formiranje dva odvojena vijeća (sudijsko i tužilačko), te dalje unapređenje antikoruptivnih mehanizama, kako bi se povratilo povjerenje građana i ojačao integritet.

Godine 2004. potpisan je Sporazum o prenosu pojedinih ovlašćenja sa entitetskog VSTV na državni VSTV, a to je učinjeno kao uslov za potpisivanje SSP i sticanje kandidatskog statusa”, rekao je Trlin.

Kako nastavlja, važna je i uloga međunarodne zajednice u BiH, a posebno je izdvojio visokog predstavnika.

Kritičke ocjene napretka vladavine prava su svakako potkrijepljene. Negativna percepcija javnosti o radu pravosuđa i izostavljanju priznavanja postepenih reformi (tzv. ‘evolutivni pristup’) koje je preduzelo VSTV (kao specifičan novi organizacioni oblik i novu varijantu odnosa prava i politike) po mom mišljenju nije potkrijepljena.

Svakako, nedostaci pravosudnog aparata identificirani po izvještajima relevantnih međunarodnih organizacija ne mogu se zanemariti i legitimno su na vrhu liste prioriteta za novo Vijeće Ministara BiH. Ipak, određeni nivo priznanja bh. pravosuđu treba s obzirom na to nalazi se formalno-pravno u velikom stepenu autonomije i stanja da tako manevrira između autonomije i odgovornosti i potrebe za transformacijom pravosudnog sistema i njegovog ujednačavanja sa savremenim demokratskim stavovima.

OHR i uopšte međunarodna zajednica tu ne smije biti pasivni posmatrač. I generalno, smatram da Bosna i Hercegovina ima dobar pravni okvir za nezavisnost sudstva (prioritet 4 c) i da jedini jaki vid zavisnosti, i to finansijske, predstavlja činjenica da ne postoji zaseban pravosudni budžet, već se pravosuđe finansira iz 14 budžeta vlada/Vijeća ministara (vlada finansijski partikularizam)”, izjavio je profesor.

Trlin potcrtava i određene dijelove prioriteta koji nisu ključni u ovom trenutku, ma koliko ih određeni političari željeli predstaviti kao takve.

“Pitanje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (prioritet 4 d) treba riješiti, ali se ovo pitanje tokom pregovora za članstvo u EU može označiti kao stvar koja ce biti riješena nakon prijema u članstvo. Bez obzira što Milorad Dodik potencira rješavanje ovog pitanja sada, ono se može izuzeti iz 14 prioriteta u riješiti u vremenu kada sam naveo.

Prioritet 4 e) je po mom mišljenju u ovom trenutku teško izvesti, jer podrazumijeva formiranje Vrhovnog suda BiH, a da bi on imao instancionu nadležnost u odnosu na vrhovne sudove entiteta , potrebno je izvršiti brojne izmjene i dopune u materijalnim , procesnim i organizacionim propisima.

Potrebno je izvršiti izmjene i u antikorupcijskom zakonodavstvu, posebno zaštiti ‘zviždača’, zakonu o finansiranju političkih stranaka i zakonu o slobodi pristupa informacijama.”

Za kraj, dodao je i da je pokazan negativan trend u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine. 

“Da određeni bosanskohercegovački nivoi vlasti idu i u suprotnom pravcu govori i ponovna kriminalizacija klevete (u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj) i svojevrsno uvođenje cenzure kroz nacrt Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kantonu Sarajevo”, rekao je na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba profesor Davor Trlin.

Radiosarajevo.ba