Na platou Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci, u sklopu manifestacije “Zavičaj dijaspori, dijaspora zavičaju“, večeras je održana izložba tkanih i lončarskih rukotvorina Javne ustanove (JU) Zavičajni muzej Travnik, kao i tribina o očuvanju kulturne baštine.
Muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović istakao je da manifestacija “Zavičaj dijaspori, dijaspora zavičaju” treba da pobudi ljubav, sjetu i emociju i da se ona najsnažnije budi u osjećaju empatije i ljubavi prema roditeljima i prema onom što je čovjeka okruživalo tokom njegove mladosti.
– Muzeji su ustanove kolektivnog pamćenja i čuvanja od zaborava, kako eksponata, tako i sjećanja na bogatu prošlost ljudi i naroda, u našem slučaju Bosne i Hercegovine. Bez muzeja kao ustanove nezamisliv je kulturni, gradski ili urbani način života. Zato su muzeji naše oči kojima gledamo u prošlost, odnosno, naše ogledalo u kojem se ogledamo u sadašnjosti – rekao je muftija Abdibegović.
On je dodao da u gradnji i podizanju kulturnog naslijeđa učestvuju pojedinci, skupine, generacije i ustanove, dok u predstavljanju nekulture učestvuju pojedinci, a ponekad i skupine.
Fatima Maslić, direktorica JU Zavičajni muzej Travnik, iskazala je zadovoljstvo i ponos na prilici da, u kompleksu Ferhat-pašine džamije, Banjalučanima predstavi rad travničkog muzeja na polju očuvanja kulturne baštine.
Ona je istakla da Zavičajni muzej Travnik ima dugogodišnju saradnju sa banjalučkim muftijom Nusret-ef. Abdibegovićem, još od perioda dok je muftija Abdibegović obnašao funkciju travničkog muftije.
– Veoma me raduje da su Banjalučani pokazali veliki interes za ovo što mi prezentiramo, prevashodno za muzejske radionice ručne obrade tekstila, tkanja na horizontalnom tkalačkom stanu, kao i tkanja vunenih ćilima, ali i za narodno lončarstvo koje prezentiraju naši muzejski saradnici Timka Dogan i Sead Muslimović – kazala je Maslić.
Istakla je da je pored svih aktivnosti koje mmuzej obavlja, veoma važna i posvećenost nematerijalnoj baštini koja je, u vrijeme industrijalizacije, počela da izumire, a naročito nakon ratova i raseljavanja.
– Mi potpuno gubimo vezu sa tim elementima koji su dragocjeni i koji su dio naše kulture i našeg identiteta. Imamo primjer bosanskog ćilima koji je najprepoznatljiviji element Bosne i Hercegovine u svijetu, koji bi trebao biti brend, ali mi više nemamo osobe koje će tkati te ćilime. Tako to naše živo naslijeđe pomalo prelazi u mrtvo naslijeđe i postaje muzejski eksponat – rekla je Maslić.
Ona je dodala da je večeras uspostavljen i kontakt između JU Zavičajni muzej Travik i Udruženja žena iz Banjaluke koje izrađuju čuvene banjalučke kere.
Večerašnji događaj upriličen je u organizaciji Muftijstva banjalučkog i Javne ustanove Zavičajni muzej Travnik.
(Adnan Selimović/Preporod.info)
