Vlast izrađuje socijalne karte da smanji broj lažnih korisnika

0
82

Vlasti u BiH bi u 2018. godini trebalo da započnu s izradom socijalnih karata, kojima bi se reformisao sistem socijalne zaštite na način da pomoć dobijaju oni kojima je ona zaista potrebna, saznaju “Nezavisne”.

Prema posljednjim dostupnim podacima Svjetske banke, BiH je izdvajanjem za socijalne kategorije u visini od četiri odsto BDP-a druga zemlja u Evropi, ali istovremeno tek 12 odsto tih davanja ide najsiromašnijoj petini stanovništva, što je u tom segmentu čini prvom zemljom u Evropi.

Svjetska banka, takođe, upozorava da 27 odsto boračkih naknada ide ljudima koji pripadaju najbogatijoj petini stanovništva u BiH, dok na najsiromašniju petinu otpada samo 15 odsto.

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju i jedan od naših najvećih eksperata za oblast socijalne zaštite, kaže da je Svjetska banka uz konsultacije sa domaćim vlastima radila na izradi indirektnog imovinskog cenzusa kojim bi se na pravedniji način pokušalo doći do sistema podjele materijalne pomoći ugroženim kategorijama.

On, međutim, upozorava da podatak o četiri odsto BDP-a izdvajanja za socijalne kategorije nije tačan, jer je u njega uključen i dio izdvajanja za kategorije proistekle iz rata.

Prema njegovim podacima, tek 1,5 odsto BDP-a otpada na izdvajanja za klasične socijalne kategorije.

“Kada tih 1,5 odsto uporedite sa susednim zemljama poput Srbije ili Makedonije, onda biste uvideli da smo mi, u stvari, ispod proseka, jer one nemaju tu vrstu obaveza koje mora isplaćivati BiH, tako da nije u redu da se porede žabe i jabuke”, kaže Papić.

On kritikuje Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) za nedovoljnu osjetljivost za socijalne kategorije, što se, kako ističe, vidi i u Reformskoj agendi.

“Tu se najbolje pokazuje socijalna neosetljivost jer imate Zakon o radu i reforme Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja iako to uopšte ne spada u socijalnu oblast. A u Agendi se ta kategorija spominje samo na jednom mestu, gde se kaže da reforme treba poduzeti u konsultaciji sa SB-om i MMF-om, a njihov odgovor je da nema povećanja za socijalna izdvajanja. A kad se radi o reformi administracije, smanjenja troškova uopšte nema”, kaže Papić.

On dodaje da se socijalne karte moraju uvesti i da zahvaljujući informacionim tehnologijama danas to nije previše težak zadatak. S jedne strane, kako kaže, treba utvrditi stvarna primanja i na taj način davati socijalnu pomoć.

“Sad imate apsurdnu situaciju da neko zato što je formalno nezaposlen i ima troje dece dobija socijalnu pomoć, a u garaži ima parkiran ‘Mercedesov’ terenac i na sebi kilu zlata. Takvi sistemi su i nepravedni i neodrživi”, kaže on.

S druge strane, smatra da u BiH ne treba ukidati davanja proistekla iz rata, poput davanja za borce ili osobe s invaliditetom, ali da ih treba odvojiti od socijalnog dijela.

“Sve što su boračke naknade treba delom ili potpuno finansirati iz posebnog vanbudžetskog fonda. Imamo iskustvo bivše Jugoslavije kad su borci dobijali naknadu jer su bili u partizanima i takav model se može i ovde primeniti”, navodi on.

Ljubo Lepir, profesor na Fakultetu političkih nauka i ekspert za pitanja socijalne zaštite, upozorava da je osnovni preduslov za socijalne karte da entitetske vlade administrativno definišu prag socijalne sigurnosti, kako bi se znalo koje su porodice u stanju socijalne potrebe.

“To je polazna osnova bez koje bilo kakva priča o socijalnim kartama gubi smisao. Prvo treba da vidimo šta vlasti žele, pa onda možemo vidjeti koje uslove je potrebno ispuniti i kakve su mogućnosti da se te politike sprovedu, odnosno da dobiju svoj puni smisao – da se pomogne onima koji su u stanju socijalne potrebe”, ističe Lepir.