Vlada SBK-a usvojila rekordan prijedlog budžeta za 2022. godinu

0
145

 

Vlada Srednjobosanskog kantona  na sjednici u Travniku usvojila je Prijedlog budžeta za 2022. godinu u nikad većem iznosu od 239 miliona i 900 hiljada maraka.

Rashodi su, kaže kantonalna  ministrica financija Mirjana Plavčić (HDZ BiH), planirani u iznosu od 239 miliona i 200 hiljada maraka, a 700.000 maraka planiran je višak prihoda u odnosu na rashode.

“U odnosu na nacrt došlo je do povećanja prihoda budući da su sve izvjesnije potpore s viših razina vlasti. Tako da smo pozicionirali novih 15 milijuna maraka, a rashodovnu stranu uvećali po zahtjevu proračunskih korisnika. Polovica tog iznosa odnosi se na stavke utvrđene rebalansom, koje zbog nedostataka vremena do kraja ove proračunske godine, nisu u mogućnosti da budu realizirane. Budući da su to kapitalni projekti od interesa za županiju, opredijelili smo se uvrstiti ih u prijedlog proračuna kako bi se nastavila već započeta procedura i kako bi njihova realizacija krenula već početkom 2022. godine”, istaknula je Plavčić.

Prijedlogom budžeta  Vlada je prepoznala probleme kad su u pitanju kolektivni ugovori zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova .

“Izdvojit ćemo 500.000 maraka za kolektivne ugovore zaposlenih u MUP-u, milijun za nabavku stalnih sredstava, a 800.000 maraka za zakup vozila za potrebe MUP-a jer se Vlada opredijelila da se ide na zakup vozila. Prepoznali smo i poboljšanje uvjeta za studente, povećali stavku za nabavku udžbenika, osigurali 400.000 maraka Zavodu za javno zdravstvo za nabavku testova na covid, izdvojili novih 500.000 maraka za pravomoćne sudske presude”, ustvrdila je Plavčić.

Kad su u pitanju zahtjevi sindikata zaposlenih u javnoj upravi, ministrica kaže kako novih povećanja osnovica za plaće, osim onoga predviđenog nacrtom, zasad neće biti.

“Naše stajalište se nije promijenilo u odnosu na nacrt i na sastanak koji je slijedio nakon nacrta s predstavnicima sindikata. Naše je opredjeljenje da novo povećanje osnovica, izuzev onoga od 15 KM u nacrtu, ostavimo za neka bolja vremena. Recimo kad vidimo kretanje javnih prihoda u svibnju. Vlada ima mehanizam za kontrolu izdataka, recimo povećanja, ali nema mehanizam umanjenja u slučaju poremećaja u kretanju javnih prihoda. Ne možemo jednostrano smanjiti osnovice, dok za druge stavke to možemo napraviti. To je bila glavna vodila zašto smo se opredijelili da s ovim idemo u prijedlogu, a da osnovice ostavimo za rebalans”, naglasila je Plavčić.

 

izvor: Fena