U Neumu je danas počeo Šesti energetski samit u Bosni i Hercegovini. Ovom značajnom skupu prisustvuje oko 500 učesnika koji će, tokom tri dana, govoriti o stanju u energetskom sektoru i o tome šta našu zemlju očekuje na putu energetske tranzicije.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi ocijenio je ovom prilikom da je, u sadašnjem kontekstu, od velike važnosti da Bosna i Hercegovina osigura svoju energetsku sigurnost i nezavisnost.
On je kazao kako su prije tri godine bh. vlasti sa međunarodnim predstavnicima potpisale zajedničku izjavu da će se pozabaviti problemima u toj oblasti. Određeni napredak je postignut, ali Bosna i Hercegovina nije uspjela da riješi neke od ključnih problema,. To se odnosi i na neusvajanje Zakona o električnoj energiji i gasu, što, kako je ocijenio, kao taoce drži sve koji žive ovdje.
“Bosni i Hercegovini su potrebne funkcionalne institucije da postignu rezultate”, naveo je Marfi, dodajući da su se bh. lideri obavezali da postignu napredak u tranziciji, ojačaju energetski sektor i povećaju broj radnih mjesta. Na tom području mora se puno toga uraditi, a SAD ostaju posvećene razvoju energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, rekao je on.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini Ingrid Mekdonald podsjetila je da su UN predstavile aktivnosti koje ne mogu čekati i da je prošle godine objavljen izvještaj Panela o klimatskim promjenama, te da je generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao na uzbunu.
“Ne moguće je poreći da ljudska aktivnost mijenja prirodu. Ljudi i okoliš su pogođeni ovom klimatskom krizom”, kazala je Mekdonald.
Prema njenim riječima, učinkovitije korištenje energije i pravedna tranzicija ka zelenim alternativama su ključni, a pogođena zajednica mora biti u središtu energetske tranzicije.
“Bosna i Hercegovina načinila je napredak, jer se obavezala da će smanjiti emisiju ugljen dioksida (CO2) za više od 30 posto”, podsjetila je ona, dodajući da su se na lokalnom nivou najviši politički predstavnici obavezali da će provesti izmjenu zakonodavstva u cilju energetske tranzicije.
“Sad je važnije nego ikad da imamo konkretno zakonodavstvo”, kazala je Mekdonald, naglašavajući da su Ujedinjeni narodi i dalje posvećeni pružanju podrške tom cilju.
Šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler podsjetio je da smo na benzinskim pumpama vidjeli kako su cijene goriva prešle 3 KM i zbog toga su ove teme važne i o njima treba govoriti.
“U proteklih nekoliko sedmica, vidjeli smo koliko je važna tema sigurnosti energetskog sektora, posebno u snabdijevanju energentima. Važna tema je svakako zelena tranzicija. Cijeli svijet smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima i krajnje je vrijeme da se i Bosna i Hercegovina pridruži ovom vozu”, kazao je Satler.
Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini se preko 60 posto električne energije proizvodi od sagorijevanja uglja, a samo dva posto iz vjetra i solarnih ektrana i taj potencijal treba pojačati. Potrebno je da domače vlasti usvoje nacionaln plan za klimu i energetiku, rekao je Satler, naglasivši da u ime Evropske unije može obećati da će ostati uz BIH, te da su osigurana sredstva za projekte energetske tranzicije.
Ambasadorica Njemačke u Bosni i Hercegovine Margret Ueber izjavila je da se proteklih sedmica moglo vidjeti kakav je rizik kad ste zavisni od jednog ili nekoliko snabdijevača energijom. Pitanje je kako smanjiti zavisnost i imati sigurnost snabdijevanja energijom, a da cijene za potrošače ne rastu, bez da se, u isto vrijeme, u rizik dovode zadati klimatski ciljevi. Ona je podsjetila da se tranzicija mora provesti do 2030. godine.
Ono što nam je sada potrebno je suštinska transformacija naših energetskih sistema, da bi postigli ciljeve pariškog sporazuma. Bosna i Hercegovina je partner i zato je Njemačka pomoć usmjerena ka njenoj energetskoj tranziciji, kako bi se osiguralo sigurno snabdijevanje u budućnosti, ocijenila je Ueber.
“Tranzicija na obnovljive izvore energije je težak proces koji zahtjeva političku volju i nadam se da će političari na ovom samitu to i pokazati”, kazala je ona.
Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Metju Fild takođe je, u obraćanju učesnicima samita, kazao kako Bosna i Hercegovina ima potencijal za razvoj vjetroelektrana i da treba ulagati u njih, kako bi osigurala čišći i kvalitetniji zrak za sve svoje građane.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić ocijenio je da energetski sektor predstavlja sigurnost za razvoj ekonomije.
Zvizdić je kazao da Bosna i Hercegovina ima usvojenu energetsku agendu, kako bi kreirala dugoročni sistem i kroz tranziciju došla do obnovljivih izvora čiste energije. Sada je hidroenergetski izvor najviše zastupljen, ocijenio je on, dodajući da će na samitu biti govora o najboljim modelima djelovanja.
Okupljenima su se obratili i ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Izvor: BHRT
