Do kraja 2023. godine Srbija će završiti svoj dio autoputa Beograd-Sarajevo od Sremske Rače do Kuzmina, najavio je 12. juna ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić Vesić.
Tokom susreta s ministrom prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Edinom Fortom u Sarajevu, Vesić je rekao i da je trenutno u fazi izgradnje zajednički granični prelaz. “Ovaj prelaz u Sremskoj Rači će biti pušten u promet 2025. godine , odnosno kada bude bio završen dio do Bijeljine, koji finansira Vlada Srbije”, dodao je ministar Vesić. Ministri su nakon sastanka u Sarajevu poručili da se za dvije godine mogu očekivati dva autoputa i dvije brze ceste Beograd-Sarajevo, kao i rekonstrukcija željezničke pruge između ova dva grada ali i obnova šest mostova. Iako je Srbija najavila da će do kraja godine završiti svoj dio autoputa, BiH tek utvrđuje trase na kojoj će ići autoput, kaže ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, te naglašava da će se na sastanku 5. jula u Brčkom, biti tačno utvrđena trasa autoceste Orašje-Brčko-Tuzla te željeznički koridori i tek nakon toga će se krenuti sa izgradnjom autoputa koji će povezati Beograd i Sarajevo.
“Moramo stvoriti zamah u investicijama, nama je Tuzla ključna, odnosno kako uvezati Tuzlu prema Brčkom i dalje prema istoku, o svemu tome ćemo konkretno 5. jula u Brčkom, naglašava Forto. Ideja o povezivanju Sarajeva i Beograda autocestom ili brzom cestom stara je desetljećima. Republika Turska se tokom Trilateralnog poslovnog foruma BiH-Srbija-Turska krajem oktobra 2016. ponudila da je realizira. Početkom 2019 godine dogovoreno je da ide trasa od Sarajeva prema sjeveru za Zenicu, pa preko Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine za Kuzmin u Srbiji, te trasa od Sarajeva prema istočnoj Bosni preko Pala i Rogatice, Višegrada do Vardišta u Srbiji, s konekcijom od Pala za Goražde. Tad je saopćeno da je na trasi kroz BiH potrebno izgraditi 133 mosta ukupne dužine od 25,8 kilometara, kao i 53 tunela ukupne dužine od 37,5 kilometara. Ukupna vrijednost projekta je procjenjivana na tri do četiri milijarde eura, piše RSE.
