Posla ima, ali ne i radnika. Tako bi se u najkraćem mogla opisati trenutna situacija u poljoprivredi. Berba jagoda, luka i krumpira na poljoprivrednim imanjima širom zemlje uveliko je u toku, a poljoprivrednicima nedostaju sezonski radnici. Ne pomaže ni veća dnevnica niti bolji uslovi rada.
Sezonski poslovi na njivama i u voćnjacima širom BiH su u punom jeku. Međutij pojoprivredici imaju problem nedostatka radnika kojih, i pored obezbijeđene dnevnice od 40 do 80 maraka, obroka i prevoza, ima sve manje. Na imanju Karijaševića u Janji nedostatak radnika nadomjestili su organizovanjem takozvanih moba.
NIHAD KARIJAŠEVIĆ, poljoprivrednik
“Imamo mi moje ukućane, imamo rođaka i on sa svojim ukućani, a i tako obavljamo i njemu i meni što treba. Malo je teže naći, ali mi među sobom radimo. Ima nas petoro šestoro, dvije porodice radimo jedni drugima”.
Da je nedostatak sezonskih radnika ozbiljan problem poljoprivrednicima u Semberiji, potvrđuju i u Poljoprivrednoj zadruzi “Agrofarmer” u Janji.
MUJO BOGALJEVIĆ, Poljoprivredna zadruga “Agrofarmer”, Janja
“Definitivno je u cijeloj bih problem sezonske radne snage. Mi taj problem pokušavamo rijšeiti tako što dvije i više porodica se udruže i završavaju poslove na taj način. Mislim da se proizvodnja u Janji okreće sve više industrijskoj priozvodnji da iziskuje što više mehaizacije a što manje radne snage”.
Poljoprivrednici ističu da je situacija bolja nego prošle godine, jer je radnike koji su planirali otići na sezonski rad u inostranstvo, pandemija u tome spriječila, pa su se okrenuli poljoprivredi.
MLADEN LAZIĆ, poljoprivrednik
“Tamo nije kao što je bilo, satnica sedam eura, dok plate stan, dok pojedu, rade teške fizičke poslove, ovdje zarade duplo više nego što mou da donesu iz njemačke, mnogi odu pa se vrate i takvi mi dolaze”.
Lazić ističe da su sezonci većinom ljudi srednjih godina.
MLADEN LAZIĆ, poljoprivrednik
“Imam osjećaj da dosta mladih bi radilo, ali kao da ih je sramota. Mislim da mora da se radi na svijesti. Može na gazdinstvu da zarade dvije plate kao u nekoj prosječnoj firmi”.
Sigurna i dobra zarada i dobri uslovi se ne odbijaju, kažu za kraj naši sagovornici. Međutim, poljoprivredni proizvođači ističu da ne mogu više povećavati dnevnice, jer idu u minus, a prilikom berbe niko od njih ne zna cijenu svojih proizvoda, a samim tim ni zaradu.
bhrt
