Protekla godina biće upamćena kao ona u kojoj je ponovo buknuo rat na teritoriji Evrope i godina koja će oblikovati međunarodne odnose. Pamtit ćemo je i po krizama – ekonomskoj, energetskoj, geopolitičkoj, ali i po smrti kraljice Elizabete II, požarima, zemljotresima, štrajkovima, koroni…
PREDSJEDAVANJE EVROPSKOM UNIJOM
S prvim danom 2022. godine Francuska je pod sloganom “Oporavak, snaga, pripadnost” preuzela polugodišnje vođenje Evropske unije od Slovenije.
S francuskim predsjedavanjem počeo je i novi predsjednički trio, koji čine Češka, koja je predsjedavanje Evropskom unijom preuzela u drugoj polovini godine, i Švedska, koja će predsjedavanje preuzeti 2023.
Češkoj je ovo bio drugi put da predsjedava Unijom otkako je 2004. postala članicom, a proteklih mjeseci svoje vladavine bila je vođena citatom bivšeg predsjednika Vaclava Havela: “Evropa kao zadatak” i postizanjem evropskog jedinstva.
BIH IZGUBILA VELIKOG PRIJATELJA
Predsjednik Evropskog parlamenta, italijanski socijaldemokrat David Sassoli preminuo je u Italiji 11. januara u 65. godini. Sassoli je bio hospitaliziran od kraja decembra, a u prošlosti je bolovao od leukemije.
Bivši novinar, bio je na čelu parlamenta u Strasbourgu od 2019. godine. Mandat mu je završio u januaru, na polovici mandata petogodišnjeg zakonodavnog tijela.
Sassoli je bio drag prijatelj Bosne i Hercegovine i zagovarao je proširenje EU na Zapadni Balkan. Njega je u EP-u zamijenila Roberta Metsola sa Malte, iz redova kršćanskih demokrata.
RAT U UKRAJINI
Po odobrenju ruskog predsjednika Vladimira Putina 24. februara, ruske snage su u pet sati ujutro po lokalnom vremenu napale Ukrajinu. Cijeli svijet osudio je rusku invaziju na Ukrajinu u kojoj su, prema zadnjim informacijama visokog komesara UN-a za ljudska prava, ubijena 6.702 civila, a ranjeno blizu 10.500 osoba. Prema istim podacima, život je izgubilo i 10.000 ruskih vojnika.
Zbog napada na Ukrajinu, Rusija se više puta našla pod sankcijama EU. Ruski predsjednik Vladimir Putin krajem godine kazao je da Rusija želi kraj rata u Ukrajini i da svi oružani sukobi završavaju pregovorima.
MACRONU DRUGI MANDAT
Francuzi su u aprilu dali povjerenje proevropskom predsjedniku, centristi i liberalu Emmanuelu Macronu. Njemu je povjeren drugi petogodišnji mandat nakon što je pobijedio Marine le Pen koja je ostvarila najbolji rezultat krajnje desnice od početka V republike 1958. godine. Inače, Macron je prvi francuski predsjednik kojem je pošlo za rukom osvojiti drugi mandat u proteklih 20 godina, otkako je to ostvario Jacques Chirac 2002, kada je pobijedio Jean-Marie le Pena, oca sadašnje protukandidatkinje.
PREMINULA MADELEINE ALBRIGHT
Madeleine Albright, nekadašnja američka državna tajnica i jedna od najutjecajnijih svjetskih državnica, preminula je 23. marta u 84. godini.
Madeleine Albright obnašala je dužnost državne tajnice do 2001. godine, u vrijeme mandata američkog predsjednika Billa Clintona.
Clinton ju je odabrao za najvišeg američkog diplomatu 1996. godine, kao prvu ženu na poziciji državnog tajnika. Prethodno je bila ambasadorica pri UN-u.
Zagovarala je oštru vanjsku politiku SAD-a kada je riječ o Bosni i Hercegovini tokom ratnih godina.
POBJEDA VIKTORA ORBANA
Aktuelni mađarski premijer i čelnik desničarskog Fidesza Viktor Orban je proglasio pobjedu na parlamentarnim izborima održanim u aprilu u Mađarskoj. Orbanova partija Fidesz dobila je 54 posto glasova, dok je ujedinjena opozicija podbacila sa 35 posto.
Opozicioni kandidat Peter Marki-Zaj je priznao poraz i rekao: “Došli smo da ostanemo, borimo se za svakog, disaćemo vlastima za vratom”.
Orban je rekao da će ovu pobjedu pamtiti do kraja života jer nisu dopustili da se vrate sjenke prošlosti te da su štitili mir i stabilnost.
VJEŽBE JAPANA I SAD-A
U jeku napetosti zbog niza sjevernokorejskih raketnih testova SAD i Japan više puta su tokom godine izveli zajedničke vojne vježbe. Prve su održane u aprilu, a već u maju ponovo je izvedena demonstracija sile zajedničkim letom borbenih aviona iznad Japanskog mora.
Vježbe koje su izvođene i u drugoj polovini godine su osmišljene kako bi poboljšale sposobnost odgovora na sve veće podmorničke prijetnje Sjeverne Koreje, uključujući i lansiranje balističkih raketa. Snagama SAD-a i Japana u septembru se pridružila i južnokorejska mornarica.
ZEMLJOTRES U AFGANISTANU
U zemljotresu magnitude 6,1 stepen po Richteru u Afganistanu i Pakistanu sredinom godine poginulo je više od hiljadu, a povrijeđeno je preko 1.500 ljudi.
Zemljotres je pogodio područje 44 kilometra od grada Khost, na jugoistoku Afganistana, a epicentar je bio na dubini od 51 kilometar, prema USGS-u.
Prema podacima UN-a, oko 2.000 kuća je uništeno u jednom okrugu.
Američki predsjednik Joe Biden je naložio Američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID i drugim federalnim agencijama da pruže pomoć onima koji su pogođeni zemljotresom na istoku Afganistana.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su Sjedinjene Američke Države duboko ožalošćene zbog razornog zemljotresa u kojem je poginulo više od 1.000 ljudi.
TOPLOTNI VAL ŠIROM EVROPE
Toplotni val zahvatio je cijelu Evropu tokom ljetnih mjeseci. U Portugalu je vatrena stihija uništila više od 30.000 hektara zemlje, što je najviše od 2017. godine, kada je u razornim požarima stradalo oko 100 ljudi. U Velikoj Britaniji temperatura je dostigla 40,2 stepena Celzija, što je najveća temperatura u toj zemlji ikad.
Zabilježeni su i poremećaji u željezničkom saobraćaju i snabdijevanju strujom. Također, otkazani su i brojni ljekarski pregledi kako bi se smanjio pritisak na zdravstveni sistem. Visoke temperature su uzrok i brojnih požara u Francuskoj, a dva su velika požara u jugozapadnom departmanu uz Atlantski ocean uništila 20.600 hektara šume.
PREMINULA KRALJICA ELIZABETA II
U dvorcu Balmoral u Škotskoj 8. septembra je preminula kraljica Elizabeta II u 97. godini. Elizabeta je provela više od sedam decenija na tronu.
Kraljica Elizabeta II pokopana je u kapeli svetog Georgea pokraj dvorca Windsor, zajedno sa suprugom koji je umro 2021. u 99. godini, u krugu najbliže porodice. Događaj nije bio emitiran na televiziji, a nisu bili prisutni ni predstavnici medija.
Na državnom ispraćaju kraljice Elizabete II u Westminsterskoj opatiji prisustvovalo je gotovo 2.000 zvanica, među njima brojni predsjednici, državnici i monarsi. Nakon njene smrti, princ Charles imenovan je kraljem.
GODINA ŠTRAJKOVA
Zbog recesije i velike globalne političke krize širom Evrope tokom godine radnici iz sektora saobraćaja, obrazovanja, zdravstva, kao i oni koji rade na naftnim platformama i pristaništima iskazali su svoje nezadovoljstvo izlaskom na ulice. Štrajkovalo se u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Italiji. Brojni letovi u Evropi su otkazani, željeznički saobraćaj je bio u kolapsu.
Štrajkovale su i hiljade članova kraljevskog koledža medicinskih sestara u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj. Izašli su na proteste u 106-godišnjoj historiji.
SUNAK NOVI BRITANSKI PREMIJER
Rishi Sunak u oktobru je izabran za lidera Konzervativne stranke i premijera Velike Britanije nakon što je Liz Truss podnijela ostavku. Njegova protukandidatkinja Penny Mordaunt, nije uspjela osigurati potrebnu podršku kolega i odustala je dvije minute prije isteka oficijelnog roka. Boris Johnson se nešto ranije povukao nakon turbulentne godine obilježene skandalom sa zabavom u uredu premijera dok su Britanci morali poštivati stroge mjere zbog Covid-19.
Sunak na premijerskoj poziciji je prva tamnoputa osoba azijskog porijekla i prvi Hindus koji će voditi Britaniju.
DOBRE VIJESTI IZ WHO-A
Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na kraju godine saopćio je dobre vijesti. Pandemija korone značajno je oslabila u 2022, kao i globalna epidemija majmunskih boginja i ebole u Ugandi. Tedros je uvjeren da bi međunarodna zdravstvena vanredna situacija zbog koronavirusa u novoj godini mogla biti ukinuta. No, još postoji previše neizvjesnosti da bi se moglo reći da je pandemija završena.
WHO je veoma zabrinut zbog trenutne eksplozije koronainfekcija u Kini nakon ukidanja strogih mjera.
– Još postoje nejasnoće o tome šta je prije tri godine dovelo do izbijanja pandemije, rekao je on.
IZBORI U SAD-U
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden u novembru je na izborima na sredini mandata donio najbolji rezultat demokrata za Kongres od 1998. godine, nakon što se očekivani republikanski crveni talas nije uspio materijalizirati.
Demokrati će zadržati kontrolu nad američkim Senatom nakon što je senatorica Catherine Cortez Masto ponovno pobijedila na izborima u Nevadi i Raphael Warnock u Georgiji.
Američki predsjednik, kojem su predviđali težak poraz na izborima u sredini mandata, izašao je ojačan iz ove izborne utrke.
Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump suočio se s neuobičajenim javnim napadima iz Republikanske stranke nakon niza poraza kandidata koje je on sam odabrao i podržao.
U SEULU POGINULE 153 OSOBE
U Seulu u Južnoj Koreji 30. oktobra 153 uglavnom mladih ljudi poginulo je u stampedu prilikom obilježavanja Noći vještica, dok su 82 osobe povrijeđene.
Do stampeda je došlo nakon što je gomila ljudi koja je slavila u popularnoj četvrti Itaewon pohrlila u jednu uličicu, rekli su dužnosnici.
Svjedoci koji su preživjeli smrtonosni stampedo u Seulu progovorili su o užasu kojem su svjedočili.
– Ljudi su se počeli gurati s leđa, bilo je poput vala – ništa se nije moglo učiniti, rekao je Nuhyil Ahammed, jedan od svjedoka događaja.
Predsjednik Yoon Suk-yeol zbog nezapamćene nesreće proglasio je sedmicu žalosti te je sazvao vanredni sastanak vlade. Premijer Han Duck-sooa situaciju je opisao kao tragediju koja se nije smjela dogoditi.
TERORISTIČKI NAPAD U ISTANBULU
U terorističkom napadu u istanbulskoj ulici Istiklal u Turskoj u drugoj polovini godine je život izgubilo šest osoba, dok je 81 povrijeđena.
Za napad je osumnjičena teroristkinja Ahlam Albashir koja je nakon hapšenja priznala da je prošla obuku terorističke organizacije PKK/PYD/YPG za obavještajce te da je iz sirijskog Afrina ilegalno ušla u Tursku.
Prije napada Albashir je u Istanbulu bila u izvidnici devet dana.
U međuvremenu je utvrđeno da je sa terorističkom organizacijom povezan i Ferhat H, vlasnik radionice u Esenleru, u kojoj su zajedno boravili teroristkinja Ahlam Albashir i odbjegli osumnjičeni Bilal H. Istragom je utvrđeno da je Ferhat H, prema uputama terorističke organizacije, svoju kuću ustupio Albashiri i Bilalu H.
OSLOBOĐENJE
