Koliko je obrazovni sistem u BiH usklađen sa tržištem rada?

0
46

Završen je upis u srednje škole u Republici Srpskoj. Najviše zainteresovanih je za smjerove iz oblasti zdravstva, te obrtnička zanimanja. Da li je obrazovni sistem krenuo u korak sa tržištem rada ili pak više školujemo kadar za inostranstvo?

Sva mjesta na ugostiteljskim smjerovima u Srednjoj stručnoj školi u Janji ove godine popunjena su već u prvom upisnom roku. Interesovanje svršenih osnovaca za zanate i ugostiteljske smjerove ove godine bilo je izuzetno veliko.

“Najveće interesovanje đaka i roditelja bilo je za kuvarsko kulinarski smjer, kuvar konobar i tu nam je ostalo 18 đaka ispod crte. Pored zanata, mjesto više tražilo se i u medicinskoj školi u Bijeljini, dok su opšti smjerovi, poput Gimnazije, u drugom planu”, navodi direktor SSŠ Janja Aleksandar Matić.

“Najveće interesovanje je za tehničku školu, pored tehničke za zdravstvenu struku. Tu je ekonomska škola, pa ostale. Nekad su se obrazovali kadrovi u zanimanjima, a da za to nisu vidjeli mogućnost da nađu zaposlenje, a sada se prevashodno bira zanimanje koje će dati zaposlenje”, kaže Duško Đurić,  predsjednik Aktiva direktora Srednjih škola regije Bijeljina.

Iako upisna statistika uliva nadu da na domaćem tržištu stasava nova generacija zanatlija i ugostitelja, značajan dio njih odlazi na rad u inostranstvo.

“Otprilike ipak 60 odsto da ostane na našim prostorima, mi smo sad svu djecu poslali u hotele u restorane na nivou regije Bijeljina, par djece je otišlo koliko  čujem u Ugljevik, ostali su zaputili na hrvatsko primorje, imamo jedno dijete u Pragu u hotelu. Razmišljanje o napuštanju zemlje kod mladih ljudi počinje sve ranije”, kaže direktor SSŠ Janja.

Za nevladin sektor trenutna situacija je samo posljedica dugogodišnje nebrige.

Problem obrazovanja u Bosni i Hercegovini i njegove nepovezanosti s tržištem rada već je donio bolne posljedice. Poslodavci sve manje imaju radne snage, a i oni sa deficitarnim zanimanjima, umjesto domaćih, radije biraju strane poslodavce.