“To znači da se oni registruju u Općinskom sudu, dobijaju svoj jedinstveni identifikacioni broj (JIB), svoj račun i podliježu kontroli poreskih organa kao i svi ostali subjekti, udruženja i preduzeća. Međutim, kada je riječ o kontroli prikupljenih sredstava, te humanitarne organizacije se u tom slučaju smatraju posrednicima”, kazao je Kremenović.
Posredničko djelovanje može dovesti do zloupotrebe
Smatra da je upravo takvo posredničko djelovanje neuređen dio u sistemu koji može dovesti do zloupotreba i manipulacija.
“U svakom slučaju, donacija se smatra poklonom kojim upravlja onaj na čije je ime taj novac uplaćen. Ukoliko nije navedena svrha na koje ime i zašto se uplaćuju ta sredstva, onda ta organizacija može njima raspolagati prema vlastitom nahođenju. Dakle, ako je osoba u svrhu plaćanja navela samo naziv humanitarne organizacije onda oni nisu dužni nikome ništa uplatiti jer taj donator ima povjerenje čim je uplatio novac i misli da će on biti preusmjeren na pravo mjesto”, pojasnio je.
To zapravo znači, kako dalje nastavlja, da takva odluka na kraju spada u moralno postupanje organizacije koja može odlučiti hoće li zloupotrijebiti novac ili ga uplatiti u prave svrhe.
“U tom slučaju je veoma bitno ukazati na to da građani moraju biti oprezni kada uplaćuju određenoj humanitarnoj organizaciji novac. Dakle, ne trebaju ga uplaćivati ukoliko se nisu uvjerili u koje će svrhe on otići. Lično kada doniram obraćam pažnju da li je naveden broj telefona onoga kojem je potrebna ta pomoć kao i to da li je to broj njegovog računa ili organizacije i na taj način se opredjeljujem”, naveo je.
