Ukoliko se obistine najave da će novi sastav Vijeća ministara BiH početi s radom već sljedećeg mjeseca, a u narednih nekoliko mjeseci biti formirana nova vlast u FBiH, pred BiH bi mogao biti period najvećeg investicionog ciklusa u zadnjih barem deset godina.
Naime, geopolitičke okolnosti, međusobno približavanje EU i SAD, strategija oba ova subjekta da u narednih desetak do 15 godina sprovedu energetsku tranziciju i smanje zavisnost od fosilnih goriva i želja da se zapadni Balkan kao unutrašnje dvorište EU i čvorište za organizovani kriminal i ilegalne migracije stabilizuje doveli su do odobravanja kandidatskog statusa za članstvo u EU, što će otvoriti nove šanse za značajne projekte.
Milorad Dodik, predsjednik RS, nakon stupanja na dužnost predložio je da BiH zatraži 20 milijardi eura od EU za investicije, a sve su prilike da bi u narednih sedam godina BiH mogla direktno iz kase EU dobiti više od milijardu evra grantova i barem deset puta toliko povoljnih kredita i aranžmana za javno-privatna partnerstva, koji bi bili investirani u projekte energetike, transporta, digitalizacije i demokratizacije.
Kako je “Nezavisnim novinama” nedavno rečeno od strane izvora iz EU, predstavnici bh. političkih partija su od Brisela dobili jasan signal da bi potpisivanje koalicionog sporazuma o formiranju vlasti koji bi bio snažno orijentisan na projekte, moglo obezbijediti i dodatna sredstva iz Brisela, pod uslovom da bude kvalitetnih projekata i da se radi na suzbijanju organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.
SNSD, HDZ i predstavnici “osmorke” su u koalicionom sporazumu, koji je procurio u javnost, najavili kreiranje novog programa ekonomskih reformi u BiH i realizovanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.
“Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima RS, FBiH, Brčko distrikta BiH i kantona”, navedeno je u ovom dokumentu.
U dokumentu je, takođe, jasno naglašeno da će se izbjegavati politizacija investicijskih projekata, što je u prošlosti bila jedna od glavnih kočnica realizacije kapitalnih projekata.
Vijeće ministara BiH je u tekućem sazivu prihvatio listu projekata iz sektora transporta koje će kandidovati prema evropskim institucijama i investicionim partnerima.
Radi se o projektima brzih cesta Brčko – Tuzla – Živinice, zatim Lašva – Travnik – Jajce, te Mostar – Široki – hrvatska granica.
Takođe, predložena je i izgradnja željezničke pruge Vareš – Banovići, kao i elektrifikacija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik i remont pruge Šamac – Doboj – Rječica.
Što se tiče energetike, predložena je izgradnja gasovoda Travnik – Zagvozd te izgradnja hidroelektrane Buk Bijela.
Na listi je i izgradnja auto-puta koridorom 5c kroz RS Vukosavlje – Doboj, koji je trenutno pod sankcijama EU, te izgradnja puta Foča – Šćepan Polje s državnim mostom ka Crnoj Gori.
U izvještaju EU koji je nedavno objavljen, naglašeno je da je planirano pokretanje Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan i Zelene agende.“Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija i dalje ostaje ključni zahtjev kako bi BiH u budućnosti mogla u potpunosti da koristi sredstva iz instrumenata pretpristupne pomoći”, zaključeno je.
nezavisne
