Europski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je presudu po apelaciji Slavena Kovačevića kojom je utvrđeno da su prekršena njegova ljudska prava u slučaju glasanja za kandidate za Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH.
Presuda je donesena po apelaciji dr. Slavena Kovačevića, savjetnika u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, a sud je utvrdio su povrijeđena prava apelanta u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena.
U presudi Vijeća Evropski sud za ljudska prava je sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).
Presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića kaže da je legitimno predstavljanje diskriminatorno, da se članovi Predsjedništva BiH moraju birati na području cijele države, a ne iz entiteta, da delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države, da Predsjedništvo BiH treba biti jedna izborna jedinica, da Dom naroda PS BiH treba biti jedna izborna jedinica bez entiteta.
Nadležnost suda je odlučivanje o pojedinačnim ili međunarodnim zahtjevima koji se tiču povreda građanskih i političkih prava sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Sadašnji Ustav poznaje kategoriju tri konstitutivna naroda – Bošnjake, Srbe i Hrvate i jedino njima je omogućeno da budu birani na ove pozicije.
Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela pet ranijih, srodnih presuda ove evropske pravne institucije, izrečenim po apelacijama bh. građana koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Tim apelacijama su građani tužili BiH zbog diskriminacije, jer im je Ustavom i Izbornim zakonom onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, samo zato jer se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
Praktično, samo Srbin iz entiteta RS može biti izabran u Predsjedništvo BiH, i samo glasovima iz tog entiteta. Identična situacija važi i za drugi entitet gdje Hrvati i Bošnjaci mogu jedino biti birani u Predsjedništvo BiH. Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
Radiosarajevo.ba
