IZVOR: BHRT/Edis Deljković/balkans.aljazeera.net
Električar iz Prijedora proteklih je godina na nekoliko trafo stanica priključio više uređaja za rudarenje kriptovalutama.
Ovim činom je prije svega oštetio kompaniju za elektrodistribuciju.
“Osumnjičeni se tereti da je kao električar u trafostanici u Prijedoru u periodu od oktobra 2020. godine do maja 2022. godine iskoristio položaj odgovornog lica i u objekat trafo stanice instalirao dvanaest namjenskih uređaja za rudarenje kriptovaluta i sedam uređaja za napajanje električnom energijom. Koristeći električnu energiju trafo stanice došlo je do povećanja potrošnje električne enerije za navedeni period u ukupnom iznosu od 19.719,60 KM za koliko je oštećeno akcionarsko društvo za elektro prenos”.
Uviđajem je izuzeto dvanaest uređaja za rudarenje kriptovaluta i sedam uređaja za napajanje električnom energijom koji su deponovani u depozit Osnovnog suda u Prijedoru.
“Policijski službenici Policijske uprave Prijedor 30.05.2022. godine Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor podnijeli su izvještaj o krivičnom djelu protiv O.J. iz Prijedora zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja“ u sticaju sa krivičnim djelom „Zloupotreba položaja odgovornog lica“.
Digitalni novac ili kriptovaluta postaće osnova svake razmjene u budućnosti smatra većina konomskih stručnjaka.
“Kripto” u nazivu kriptovaluta dodano je jer rudarenje tih valuta, eng. mining, te čuvanje u digitalnim novčanicima, vezano je za korištenje velikog broja složenih kriptografskih algoritama.
Bitcoina, ethereuma ili dogecoina su kriptovalute (neke od najpoznatijih) i u svojoj osnovi imaju samo skup matematički dobijenih digitalnih podataka. Zapis o ukupnom broju ovako dobijenih digitalnih podataka se naziva ledger i u njemu je definisan broj jedinica neke kriptovalute. Ovakav “digitalni novac” se razlikuje od tradicionalnih valuta po tome što za njega ne postoje bankarske garancije, npr. u zlatu ili hartijama od vrednosti, kao ni centralna banka ili neki državni organ koji ih izdaje.
Za razliku od standardnih banknota, papirnog ili metalnog novca, kriptovalute može da kreira svako ko poseduje “opremu za rudarenje” (eng. mining rig), te posebne vrste hardvera za ubrzanje izračunavanja algoritama (graphic accelerator, GA). Tehnologija provere autentičnosti svakog “digitalnog novčića” se naziva blockchain i generalno se smatra izuzetno bezbjednom, nekoliko puta više nego što je to slučaj sa klasičnim bankarskim transakcijama.
Rudarenje kriptovaluta je postalo toliko unosan biznis u svijetu da stručnjaci smatraju da mreža kripto-računara širom planete zapravo predstavlja najveću dostupnu računarsku snagu. Snaga ove mreže je oko 1.300 puta veća od najbržih dostupnih super-računara ili oko 2,7 puta veća od svih servera koji upravljaju internetom.
Kada bi svi “računari za rudarenje” bili u jednoj zemlji, ona bi bila 11 država po potrošnji električne energije. Trenutno bitcoin-miners troše struje kao i 60 manjih zemalja zajedno. Ovo su samo teorijske procjene i obuhvataju samo najpopularnije kriptovalute. Procjene su da samo rudarenje jedne valute, bitcoin, troši električne energije kao i cijela Argentina ili dva puta više od cijele Švajcarske.
Stručnjaci procjenjuju ukupnu potrošnju struje za digitalno rudarenje na preko stotinu teravat-časova godišnje. Zanimljivo je i da trećinu ove utrošene energije ne koriste sami kripto-računari, već uređaji za hlađenje postrojenja. Inače, čipovi na grafičkim karticama oslobađaju veliku količinu toplote u svom radu, bilo da “rudare” ili pokreću neku od novih video igara. Za Genesis kripto-farmu na Islandu se tako zna da je najveći potrošač električne energije, više od bilo koje fabrike. Ipak, Genesis ima i jednu veliku prednost u odnosu na sve druge kripto-farme u svijetu – strateški je postavljena na veoma hladnom dijelu ostrva, te se zbog toga malo troši na klimatizaciju opreme.
