U intervjuu za Euronews je obrazložio zašto je takvog mišljenja.
“Skoro 65 posto od ukupnog izvoza ruskog plina i 55 posto od ukupnog izvoza ruske nafte uoči invazije na Ukrajinu odnosilo se na izvoz u Evropu. Evropa je daleko bila najveće tržište, najveći kupac Rusije i Rusija je ovog kupca, najvećeg kupca zauvijek izgubila”, izjavio je Birol.
Na pitanje da li Rusija može pronaći zamjenskog kupca u nekom drugom dijelu svijeta, odgovorio je da to neće biti lako, a kao razlog zašto je takvog mišljenja istakao je to što se “velika količina” plina plinovodima distribuira sa zapada Sibira do Evrope. Prema njegovoj procjeni, za izgradnju novog plinovoda do Kine i Indije bilo bi potrebno i do 10 godina, a što zahtijeva značajna tehnološka rješenja i investicije.
“Ne prodajete luk, prodajete plin. To je sasvim drugačije. Kratkoročno gledano, za Rusiju je pravi san pronaći alternativu za izvoz u Evropu”, konstatovao je.
Kako je kazao Birol, u sredini smo prve istinski globalne energetske krize.
“Naš svijet nikada nije svjedočio ovako dubokoj i ovako kompleksnoj energetskoj krizi. Naftnu krizu smo imali 70-ih godina, ali je to bila samo naftna kriza. Sada imamo krizu u nafti, plinu, uglju, električnoj energiji. Razlog za to je jednostavan: Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu”, najveći je izvoznik energenata na svijetu”, dodaje.
Predsjednik Međunarodne agencije za energiju je istakao da bi sljedeća zima (2023/2024) u kontekstu energetske krize mogla biti i teža.
“U sljedećih nekoliko godina moramo biti spremni da se nosimo s nestabilnim i visokim cijenama energenata i moramo pronaći rješenja. Da budem iskren, zima pred nama bit će teška, a sljedeća zima bi mogla biti i teža”, upozorio je u intervjuu za Euronews.
Među onima je koji su pri stavu da bi mogla biti dobra ideja da Evropska unija ograniči cijene uvoza ruskog plina, piše klix.ba.
