Kada je 2005. godine u rijeku Semešnicu pušteno pet porodica dabrova sa 20 jedinki, malo ko je mogao naslutiti da će se populacija ovih glodavaca tako brzo proširiti i naseliti u svim pritokama, pa čak i potocima na području Donjeg Vakufa.
U posljednje vrijeme, svjedoci smo sve veće materijalne štete koju pričinjavaju ove krznene životinje. Štetu od dabrova trpe i poljoprivrednici, posebice voćari čije su voćke omiljena meta ovih glodavaca, a često stradavaju i stabljike kukuruza koje dabar koristi u gradnji nastambi.
Tim povodom kontaktirali smo Naima Pičara, Predsjednika LD Semešnica Donji Vakuf koji nam je priznao da prima brojne pritužbe zabrinutih građana i poljoprivrednika.
Radi se na tome da se dabar proglasi lovnom divljači kako bi se lovcima omogućio odstrel na ovu životinju. Međutim, dodatni problem bi mogla predstavljati činjenica da u našoj lovačkoj kulturi ne postoji tradicija lova na dabra, za razliku od Sjedinjenih Amerikih Država gdje je ova vrsta veoma cijenjena zbog kvalitetnog krzna i hrane. Da bi se proglasio lovnom divljači, mora se donijeti zakonska regulativa na nivou Federacije BiH i koliko sam upoznat, već se radi na tom zakonu, ali ne mogu znati kada će biti izglasan.
Ne postoji potok na prostoru općine u kojem se dabar nije naselio. Dodatnu opasnost predstavljaju i brane koje grade jer bi u slučaju obilnih padavina akumulacije mogle biti pokrenute i napraviti ogromne materijalne štete. Bezuspješno smo slali i apele resornom kantonalnom ministarstvu. Tražili smo da izvrše prebrojavanje jer je populacija već uveliko premašila optimalne brojke. Teško je odrediti tačnu brojku jer se radi o životinjama koje uglavnom izlaze noću. Lovačkom društvu su vezane ruke sve dok dabar ne bude proglašen lovnom divljači.
Dabrovi su uništili i nekoliko mladih stabala koja su prije nekoliko godina zasađena duž šetališta na nasipu rijeke Vrbas, na potezu od Oboračke rijeke prema Janjevom mostu.
Prema riječima v.d. Direktora JKP Gradina Donji Vakuf Nasera Rujanca, po nalogu Općinskog štaba Civilne zaštite Donji Vakuf, uposleni ovog preduzeća su izašli na teren te postavili zaštitne cijevi oko mladih stabala u cilju da spriječe dalju štetu. Ukoliko se ovo pokaže učinkovitim, izvršit će se ponovna sadnja novih mladica na mjestima gdje su dabrovi uništili mlada stabla.
Koliko će ljudski napor uspjeti zaustaviti dabra te moći utjecati na prirodni ciklus razmnožavanja i širenja istog, ostaje da se vidi. Nažalost, priroda se na kraju pokaže nadmoćnijom kada je u pitanju čovjek. 
