Liječnik s klinike Mayo i bivši član ‘Zabranjenog pušenja‘: Pandemija će biti zaustavljena 2021.!
Još uvijek se iskreno nadam da je moguće da se svi članovi nekadašnjeg Pušenja jednog dana okupe, poručuje
Početkom osamdesetih godina Sarajlija Ognjen Ogi Gajić bio je član izvorne postave kultnog Zabranjenog pušenja. Na njihovim prvim albumima svirao je saksofon i flautu. U jednom trenutku, međutim, između muzike i znanosti izabrao je – medicinu, piše Slobodna Dalmacija.
Završio je Medicinski fakultet u glavnom gradu BiH, odstažirao svoje na Hitnoj pomoći, tri godine kao liječnik proveo u opkoljenom Sarajevu, a potom otišao u Ameriku. Tamo je krenuo iznova i najprije radio kao bolničar, što mu je bila dobra priprema da opet položi sve ispite. Danas je specijalist za intenzivnu njegu na Odjelu za plućnu medicinu prestižne klinike Mayo u Rochesteru, Minnesota, te profesor na njihovoj medicinskoj školi, gdje je i sam završio specijalizaciju.
Gajić je ocijenio da su infekcije novim koronavirusom teške, ali manje komplicirane nego mnoga druga kritična oboljenja s kojima se svakodnevno susrećemo: “S druge strane, rapidno širenje infekcije i nagli priljev bolesnika je u nekim sredinama (Wuhan, sjeverna Italija, New York City…) dovelo do paralize zdravstvenog sustava, nedostatka kapaciteta za intenzivnu njegu i velike smrtnosti. Posljedice virusa na javno zdravstvo, način života, socijalne, političke i ekonomske tokove su nesagledive. Treba se nadati da će barem neke od posljedica biti pozitivne; na primjer, smanjenje zagađenja okoliša ili efikasnije korištenje interneta za telemedicinu, teleedukaciju i biznis.”
On je otkrio i da je otprilike jedna trećina bolesnika kojima je potrebno bolničko liječenje dobije tešku obostranu upalu pluća s potrebom za intenzivnom njegom, velikim koncentracijama kisika, neinvazivnim i invazivnim respiratorima. Prosječna smrtnost hospitaliziranih bolesnika je oko 20 posto, a onih koji zahtijevaju intenzivnu njegu i do 40 posto.
"Velike su razlike u rezultatima između pojedinih bolnica. Radimo analize kako bi mogli razumjeti te razlike. U našem iskustvu na Mayo klinici u Minnesoti, broj kritično oboljelih je stabilan, možda malo manji negoli prije par mjeseci. U svakom slučaju težina bolesti ovisi od ukupnog broja zaraženih te općeg stanja bolesnika (starosna dob, komorbiditeti...)."
Koji se tretman pokazao najefikasnijim u liječenju najteže oboljelih pacijenata? U početku su upravo iz Amerike stizali podaci kako su to ECMO uređaji i da se za njima poseže kada klasični respiratori postaju beskorisni. Možda medijski najpoznatiji slučaj u SAD-u je onaj Sarajlije Enesa Dedića u Phoenixu.
“Kao što vidite na dashboardu VIRUS studije, vrlo mali broj pacijenata zahtijeva ECMO. Dobro organizirano opće intenzivno liječenje s treniranim sestrama, tehničarima, farmaceutima, fizikalnim i respiratornim terapeutima te specijalistima intenzivne medicine je ključno za dobar ishod. U našem iskustvu znatan postotak kritično oboljelih se oporavi na high flow O2 (velike koncentracije i protok ovlaženog kisika), neinvazivne respiratore i uz ležanje potrbuške. Oko polovice kritično oboljelih zahtijeva invazivne respiratore i sedaciju, ali i kod njih imamo odlične rezultate i mali postotak smrtnosti. Koronavirus upale pluća traje dosta dugo, i po nekoliko tjedana, ali treba biti strpljiv i izbjegavati komplikacije.
ECMO koristimo u ekstremnim slučajevima kada konvencionalne metode nisu uspješne”, odgovorio je Gajić te naglasio:
“Nažalost nemamo podatke da je virus oslabio. Zadnjih mjeseci je više bolesnika mlađe životne dobi s boljim imunitetom i bez komorbiditeta, pa je možda i to razlog. Također, u ljetnim mjesecima ljudi su vani pa je i količina virusa kojoj smo izloženi manja.”
Na pitanje kada možemo očekivati vakcinu, odgovorio je: “Da, prijenos je teško zaustaviti mada su neke sredine to uspješno postigle (Novi Zeland, veći dio Kine). Svi se nadamo da će vakcina za koronu uskoro biti dostupno i efikasno, možda čak i do zime. Uz vakcinu, epidemiološke mjere i razvoj prirodnog imuniteta osoba koje su preboljele koronavirus, očekujemo da će pandemija biti zaustavljena 2021. godine.”
Što kaže na otpor antivaksera, odnosno trebamo li se bojati brzo razvijenog cjepiva?
“Razvoj cjepiva prati rigorozne metode radi smanjivanja sporednih efekata na minimum. Sjetimo se sedamdesetih godina kad su se pojavile velike boginje. Svi smo tada cijepljeni, pa i ja. Da tada nismo imali cjepivo, trećina stanovništva bi izumrla. Nažalost, naivni, slabo obrazovani ljudi nasjednu na propagandu koja im se servira iz različitih motiva, slično kao što su nasjeli na nacionalizam i ratovali…”
