Izvor: BHRT/Elma Šut (H.S.)
Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.
Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača.
AMIR BULUT, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka i mesa SBK
“Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening.”
HAMID SULJIĆ, mljekar iz Travnika
“Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja.”
Dok mljekari prijete zatvaranjem gazdinstava, cijene litre mlijeka na policama u marketima evidentno rastu. Sve ovo djeluje zbunjujuće na percepciju građana, ističu iz udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
SUAD SELIMOVIĆ, Udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori TK
“Svima treba da bude jasno, u vrijednosnom lancu proizvodnje nešto ne štima. Oni koji stvaraju novu vrijednost i koji su najodgovorniji za to najmanju korist imaju od toga, a imaju i najveće troškove. Ako imamo da je dva do tri puta povećana cijena inputa, onda i do dva do tri puta moraju biti veći budžeti za podršku poljoprivedi i potrošačima.”
A kako uspjeti ostvariti kakvu-takvu dobit u mljekarstvu pitaju se poljoprivrednici u Posavini. I ovdje slična situacija – poticaji nedostatni, a trenutni porast cijena litra mlijeka na tržištu, ne prati i rast cijena otkupa kao što je prije bio slučaj.
PETAR DRAGOJLOVIĆ, mljekar iz Bijeljine
“Kad je bila cijena 50 feninga, u marketima je bilo cijena mlijeka 90 feninga. Nama je sad 80-85 feninga otkupna, a 2,70 KM je u marketima mlijeko. Oni bi da mi proizvodimo, a onda da ne dobijemo ništa.”
Nadležni će morati snažnije podržati proizvodnju koja hrani stanovništvo. To je jedna od poruka sa sastanka mljekara Srednjobosanskog kantona. Kažu da je samo 30 feninga poticaja po litru premalo, jer su nerijetko cijele porodice i domaćinstva uključeni u proizvodnju. Pokušali smo slično pitati i resornog minstra ovog kantona, ali on cjelokupnu situaciju nije htio komentarisati.
