Znate li ulogu Ustavnog suda BiH: Bastion prava dobili prije 53 godine

0
40

Znate li ulogu Ustavnog suda BiH: Bastion prava dobili prije 53 godine Sa jedne od sjednica Ustavnog suda BiH.Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće. Naša zemlja dobila je Ustavni sud prije 53 godine, a danas u njemu odluke donosi devetero sudija. Predsjednik je Mirsad Ćeman, potpredsjednici su Mato Tadić, Margarita Caca Nikolovska i Zlatko Knežević.  Funkciju sudija Ustavnog suda trenutno obnašaju Tudor Pantiru, Valerija Galić, Miodrag Simović, Constance Grewe i Seada Palavrić.

Nadležnosti

Šest sudija biraju se iz BiH (četiri bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština RS), preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom. Ova tri člana ne mogu biti iz BiH, kao ni susjednih zemalja.

Ustavni sud BiH nadležan je da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja između bh. entiteta Federacije i Republike Srpske, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine.  Može reagirati i onda kada presude bilo kojeg suda u BiH postanu predmet sporenja. Nadležan je i u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u našoj zemlji u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa Ustavom BiH, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima BiH…

Ustavni sud BiH je konstituiran po prvi put 15. februara 1964. godine na osnovu Ustava iz 1963. godine, a zadržan je i kasnijim Ustavom iz 1974. godine. Ovaj Ustavni sud je u prvom redu imao nadležnost u apstraktnoj normativnoj kontroli, kao što je odlučivanje o saglasnosti (republičkih) zakona sa Ustavom i o ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i općih i samoupravnih akata, te rješenje sporova između Republike i drugih društveno-političkih zajednica, kao i sukoba nadležnosti između sudova i organa društveno-političkih zajednica.  Ustavni sud BiH reagirao je više puta nakon okončanja sukoba u BiH 1995. godine do danas, a među najznačajnijim odlukama je ona iz 2004. godine kada je Sud naredio da se ukinu nazivi općina poput Srpski Sanski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde.

Ukidanje prefiksa “srpski”

Ustavni sud je tražio da se prefiksi “srpski” u nazivima više općina u BiH ukinu, nakon što su dodani poslije stupanja mira u BiH.

 

Ustavni sud BiH naložio je da se ukinu i imena poput Grad Srpsko Sarajevo, Srpski Drvar, Srbinje, Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje. Krajem 2015. Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim 9. januar, koji se u RS obilježava kao dan ovog bh. entiteta.(Dnevni avaz)