Tijekom 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini dogodilo se ukupno 42.762 saobraćajne nesreće, od čega 8.124 s poginulim i povrijeđenim osobama te 34.638 nesreća s materijalnom štetom. U prosjeku je svakog dana zabilježeno 117 saobraćajnih nesreća.
Saobraćajni stručnjaci upozoravaju da se sigurnost na bh. cestama ne može poboljšati samo strožijim kaznama ili pojedinačnim zakonskim izmjenama, nego su potrebne sveobuhvatne reforme sistema sigurnosti saobraćaja i kvalitetnija edukacija vozača.
Profesor s Univerziteta u Sarajevu Drago Ezgeta smatra da je postojeći sistem potrebno temeljito reformirati i uskladiti s evropskim standardima.
„Kako bi se vozači bolje pripremili za sigurnije i odgovornije učestvovanje u saobraćaju, također je potrebno pronaći nove kanale edukacije postojećih vozača koji bi unapređenjem svojih znanja i vještina mogli poboljšati sigurnost saobraćaja, nove funkcionalnosti vozila, novi pristup rizicima u saobraćaju i nove cjelovite poglede na sigurnost saobraćaja.“, istaknuo je Ezgeta.
S druge strane, profesorica Ivana Lasić iz Srednje saobraćajne škole u Mostaru upozorava da problem nije samo u zakonima, nego i u njihovoj provedbi na terenu.
„Treba pooštriti kazne za najteže saobraćajne prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine i korištenja mobitela tokom vožnje, ali i više ulagati u preventivne edukacije, kampanje te modernizaciju saobraćajne infrastrukture.“, navodi ona.
Govoreći o mladim vozačima, Ezgeta smatra da je potrebno poboljšati pristup obuci kandidata za vozače i proširiti program edukacije kako bi se vozači bolje pripremili za sigurnije učestvovanje u saobraćaju.
Prema statistikama, upravo mladi vozači češće učestvuju u saobraćajnim nesrećama zbog nedostatka iskustva, dok dodatni rizik predstavljaju noćna vožnja, neprilagođena brzina i korištenje mobitela tokom vožnje.
„Problem često nije dob, nego loša saobraćajna kultura i slaba provedba zakona koji je na snazi. Strožija pravila bez redovne i kvalitetne kontrole saobraćajne policije često ne daju velike rezultate. Po meni, fokus treba biti na sigurnom i stvarnom stjecanju iskustva, a ne samo na strožijim kaznama.“, smatra Lasić.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim državama Evropske unije.
„Primjeri iz Njemačke, Austrije i Francuske pokazuju da kombinacija probne dozvole, edukacije i strožeg nadzora može smanjiti broj saobraćajnih nesreća među mladim vozačima“, navodi ona.
Ezgeta upozorava i na potrebu uvođenja cjelovitog sistema nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija.
„Potrebno je u zakonu definisati odgovornost zdravstvenih institucija koje prilikom utvrđivanja dijagnoza koje utiču na sposobnost upravljanja takve obavijesti dostavljaju nadležnim tijelima, ali i vozačima. Zakon bi trebao definisati i odgovornost vozača koji pri promjeni zdravstvenog stanja, privremenog ili trajnog, a koje umanjuje sposobnost za vožnju, u takvim situacijama ne smiju upravljati motornim vozilom.“, naglašava Ezgeta.
Sagovornici se slažu da same kazne nisu dovoljne bez kvalitetnije saobraćajne kulture, edukacije i učinkovitije provedbe zakona.
„Posljednja izmjena zakona koja reguliše obijesnu vožnju kod nas u BiH još uvijek je tretira kao prekršaj, dok je u EU obijesna vožnja krivično djelo.“, upozorava Ezgeta.
Lasić dodaje da je korištenje mobitela tokom vožnje danas jedan od glavnih uzroka distrakcije vozača te ozbiljan sigurnosni problem na cestama.
Oboje sagovornika smatraju da je za dugoročno smanjenje broja saobraćajnih nesreća potreban drugačiji pristup sigurnosti saobraćaja kroz edukaciju, prevenciju, kvalitetniji nadzor i modernizaciju saobraćajnog sistema.
PREUZETO: BHRT