Nemamo iste poglede kada je riječ o obrazovanju i zdravstvu, jer mi u SDA smatramo da se zakoni moraju brže usvajati, kaže Tahir Lendo, premijer Srednjobosanskog kantona
Najavili ste da bi zakon koji će omogućiti pravo na egzistencijalnu naknadu nezaposlenim demobilisanim braniocima u SBK-u mlađim od 57 godina trebao biti u primjeni od 1. jula. Najavljeno je pravljenje šatorskog naselja ispred zgrade Vlade ukoliko do toga ne dođe. Šta je izvjesnije?
– Poslije usvajanja federalnog zakona za demobilisane borce, Vlada SBK-a je odmah pokrenula procese po uputama koje su nalagali određeni članovi tog zakona. Kantoni su trebali donijeti svoje propise i zakone. Mi smo imenovali Radnu grupu, koja će uraditi kantonalni zakon. Oni su to čestito pripremili i poslali u proceduru Ministarstvu pravosuđa i Uredu za zakonodavstvo da vide formu i tehniku, je li to uredu, da bi zakon mogao ići u dalju proceduru.
Želje i mogućnosti
Naravno, zakon će biti donesen u smislu naših mogućnosti budžeta. I s te strane svi koji najavljuju neka šatorska naselja trebaju znati da se mi u Vladi ne bojimo nikakvih šatorskih naselja, ne bojimo se tih ljudi koji žele nešto drugo od onog što je realno i moguće. Zakon će biti u javnoj raspravi i biće dostupan svima, da vide šta to ovaj kanton može i kakvi su kapaciteti finansiranja boračke populacije. Vidio sam da je ova radna grupa uradila temeljne analize, i možda u ovom trenutku to što su stavili prevazilazi trenutne mogućnosti kantona, ali naš je interes da riješimo i zbrinemo dobar dio te populacije. Kako vrijeme odmiče, ta će se populacija smanjivati, a sve će više biti ljudi u grupaciji iznad 57 godina starosti. Za početak bismo mogli uključiti ljude koji imaju 56 i 55 godina. To su za ovaj kanton sigurno značajna sredstva. Želja je da od 1. jula krenemo implementaciju tog zakona.
Najavili ste da će SDA i HDZ nastaviti u ovom mandatu gdje su stali u prethodnom. Da li je saradnja dvije stranke tako dobra u SBK-u i u čemu se ona ogleda, a što je vidljivo građanima?
– Obje stranke su na putu da zadrže ekonomsku i političku stabilnost u ovom kantonu. To je nedvojbeno. Međutim, nemamo ista mišljenja u određenim pitanjima. Različitosti su u procesima reformi u sektoru obrazovanja. Mi u SDA smatramo da bi trebala ići brže reforma, da bi se brže morali involvirati zakoni, jer oni su agendski zakoni, koji moraju donijeti standarde Evropske unije. U HDZ-u nisu baš voljni da brže rade na tome, da vrše reformu u skladu sa nekom željom da se obrazovanje dovede u tržišnu ravan, to jeste ono što traži tržište. Tu se razlikujemo u pogledima i mišljenjima. Nemamo konsenzus ni u zdravstvu. Mi bismo trebali uskladiti kantonalni sa federalnim zakonom, trebali bismo riješiti sekundarnu zdravstvenu mrežu. Istina, uradili smo prvi korak na tome, preuzeli osnivačka prava bolnica, ali Kanton bi trebao da ima jedan sistem i da riješimo bolju uslugu prema pacijentima, ali i bolje investiranje u zdravstvo.
Vlada SBK-a nema konsenzus kada je riječ o radu kantonalne Agencije za privatizaciju. Direktor Agencije kaže da 13 mjeseci od Vlade nisu dobili ni novčića, a da zaposlenici pet mjeseci nemaju platu ni naknade. Ko je kriv za to?
– I to je jedno od pitanja u kojem nemamo konsenzus ili odgovor. Težnja mene kao premijera je da Agencija treba da doživi transformaciju. Agencija je, po mom mišljenju, sada onaj Vladin organ koji ne može da zadovolji potrebe i ne može da se finansira sama. Mislimo da je treba transformisati u jednu upravu ili odjel unutar Ministarstva privrede, da nastavi raditi na nekoliko tih predmeta, da dovrši proces privatizacije, da dovrši proces kontrolinga započetih privatizacionih ugovora, da više radi na pasivnoj podbilansi koja je interes Kantona. Mislim da bi se na taj način lakše riješila pitanja plata i naknada zaposlenika.
U intervju za Oslobođenje, u julu 2019, izjavili ste da je svima interes da se nastavi gradnja Gimnazije, da ste dobili čvrsta obećanja Vlade Federacije o finansijskoj podršci, te da ćete podići kredit za završetak finansijske konstrukcije. Šta se dosad uradilo?
– Ministarstvo obrazovanja je preuzelo obavezu da pripremi podloge, u smislu dokumentacione osnove za to. Mi smo rekli da trebamo uraditi kreditno zaduženje kao kanton čija je ustavna nadležnost rješavanje investicija u obrazovanju i problema u toj oblasti. Očekujem narednih dana da Ministarstvo završi proceduru pripreme dokumentacije za kreditno zaduženje, iz koje bi završili dio obaveza za travničku Gimnaziju i počeli novi Srednjoškolski centar, a dovršili bismo i neke krupne objekte iz obrazovanja, poput školskih dvorana. To iz tekućih budžetskih sredstava ne možemo isfinansirati.
Travnik jeste grad
Naša je namjera da se zadužimo između šest i osam miliona maraka da završimo te objekte. Više od pola sredstava bi išlo za Gimnaziju, da prestanemo plaćati zakup, da to bude praktično naša rata za vraćanje ovog kredita koji bi Vlada što prije trebala da uzme. Predložiću to Vladi, a onda će ići procedura Skupštini. Nadam se da će i Vlada Federacije ispoštovati obećanje da će svake godine, koliko bude trajala izgradnja škole, ubacivati po milion maraka svježeg novca da bismo zatvorili konstrukciju. Trebalo bi u ovom momentu između sedam i osam miliona maraka samo za školski prostor, da bi se mogla održavati nastava. U kasnijim fazama bismo izgradili sportsku dvoranu.
Da li je bilo inicijativa da Travnik postane grad, budući je jedino sjedište kantona koje je i dalje općina. Šta bi se time dobilo?
– Mi smo prihvatili da ide ta inicijativa. Sada je HDZ taj koji zaustavlja dalje procese oko proglašenja Travnika gradom. SDA je dala punu podršku, u smislu da se Travnik organizuje kao drugi gradovi, poput Zenice, Bihaća ili Tuzle.
Najavili ste provođenje revizije diploma u svim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave SBK-a, javnim preduzećima i javnim ustanovama. Da li je to provedeno?
– Iskrena namjera Vlade i svih rukovoditelja je da se izvrši revizija i provjera diploma. Naišli smo na administrativni otpor. Oni koji su izdavali diplome, a to su univerziteti i visoke škole, sada traže naknadu od 50 do 100 KM po jednoj diplomi. To će usporiti proces provjere. Mi smo pokrenuli proceduru da vidimo pravnu valjanost i uporište za uvođenje takve naknade. Ali, ovo nije samo kod nas u SBK-u, tako je u cijeloj državi.
izvor: Muhamed Tunović/Oslobođenje
