Bosna i Hercegovina uvozi radnu snagu kako iz komšijskih zemalja tako i dalekih azijskih. Na području BiH, prema posljednjih podacima, izdato je oko 3.500 radnih dozvola za strance.
Kako je za “Avaz“ potvrdio predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, većina ih dolazi iz zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, a u posljednje vrijeme i Pakistana.
Trošak smještaja
– Ima i dosta državljana Turske, posebno na građevini. Ima ih dosta iz Srbije, jer praktično ovi koji zapošljavaju iz Sandžaka nemaju državljanstvo i moraju imati radnu dozvolu. Kada su u pitanju plaće, otprilike su na nivou naših. Međutim, treba znati da ti radnici ipak nešto više koštaju poslodavca. Prvo je procedura dok se osigura dozvola i sve ostalo, a sve to košta.
Ima tu i karta koju morate osigurati da radnik dođe, posebno iz ovih dalekih zemalja. Uglavnom se ugovorima rješava da ima pravo jednom godišnje tokom godišnjeg odmora na kartu za zemlju iz koje dolazi. I, naravno, tu je i trošak smještaja, što s domaćim radnicima nije problem. Oni koštaju nešto više, ali plaće su uglavnom na istim mjesečnim nivoima – rekao nam je Smailbegović.
Smailbegović: Neki sektori nisu privlačni radnicima. Anadolija
Slično nam je kazao i Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, koji je naglasio da je u ovom entitetu izdato oko 1.400 radnih dozvola.
– Vjerujemo da se jedan izvjestan broj nalazi mimo te kvote, koji funkcionišu u neformalnom radu, odnosno radu nacrno i nasivo.
U budućnosti vjerujemo, s obzirom na projekcije potreba radne snage, da ćemo imati značajno veći broj radnih dozvola za strance jer na domaćem tržištu nećemo biti u mogućnosti pronaći tu radnu snagu – rekao je Aćić.
Biraju poslove
Dodao je da su za to dva razloga, a oba su demografske prirode.
– Prvi, stopa prirodnog naraštaja je već dugo negativna. S druge strane, imamo odliv radne snage iz RS i BiH prema zemljama Evropske unije. A imamo i fenomen da one poslove koje mi možemo ponuditi domaća radna snaga ne želi da radi. Sve to zajedno smanjuje ponudu na tržištu, a time raste i potreba za angažiranjem radnika iz inostranstva – zaključio je Aćić.
Aćić: Neki rade nacrno. Facebook
Smailbegović je naglasio i to da je na tržištu rada potražnja veća od ponude.
– Naši ljudi su u situaciji da biraju posao. I onda, naravno, biraju one lakše, manje zahtjevne, bolje plaćene. I onda ostaju te rupe kao što su građevina, vozači ili ugostiteljski sektor, koji ljudima nisu privlačni – istakao je Smailbegović.
Na birou radi zdravstvenog
Smailbegović je naglasio da su ljudi u BiH u velikoj mjeri na birou radi zdravstvenog osiguranja.
– To nisu aktivni tražioci posla, to su ljudi koji ne žele da rade ili rade negdje nacrno, ili vani čak. Imate jako puno onih koji su vani, a još su prijavljeni na biro. Prema našim istraživanjima, tek svaka četvrta osoba s biroa aktivno traži posao. Glavni problem je u odlasku ljudi iz BiH. Nedostaje radne snage – istakao je Smailbegović.
Vijeće ministara BiH danas će odlučiti o Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za ovu godinu, a prijedlog je 6.073, od kojih na novo zapošljavanje odlaze 3.623 radne dozvole, a na produženje 2.450.
avaz.ba
