Demobilisani branioci su dobili svoj zakon 2019. godine, međutim, ni sedam godina kasnije mnogi od njih nisu upoznati sa svojim pravima.
Redakciji Faktora obratilo se nekoliko demobilisanih branilaca pitajući da li je tačno da oni koji su zaposleni imaju pravo na više godišnjeg odmor na osnovu broja dana provedenih u odbrani zemlje.
U Zakonu o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica stoji da branioci koji su minimalno godinu dana proveli u odbrani zemlje imaju pravo na uvećanje godišnjeg odmora po osnovu učešća u oružanim snagama.
Za učešće u odbrambeno-oslobodilačkom ratu od 12 do 18 mjeseci imaju pravo na dan godišnjeg odmora. Ukoliko u odbrani zemlje imaju od 18 do 30 mjeseci, imaju pravo na dva dodatna dana godišnjeg, a za više od 30 mjeseci imaju tri dana godišnjeg odmora.
– Svi poslodavci su dužni u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona u svojim pravilnicima, odnosno statutima, propisati način, uvjete i postupak ostvarivanja prava – stoji u zakonu.
Osim toga, demobilisani branioci imaju pravo na zdravstvenu zaštitu. Zatim, liječenje u inostranstvu, banjsko i klimatsko liječenje, liječenje i rehabilitacija u specijalizovanim zdravstvenim ustanovama, jednokratnu novčanu pomoć za liječenje, prednost u korištenju usluga zdravstvenih ustanova; troškove prijevoza za liječenje u drugom kantonu, besplatno liječenje PTSP-a.
Imaju prioritet pri zapošljavanju. Nezaposleni borac koji je na birou može ostvariti pravo na egzistencijalnu naknadu koja je na mjesečnom nivou. Sa federalnog nivoa iznosi 5,57 KM po mjesecu provedenom u odbranu zemlje, a na koju mogu aplicirati oni sa 57 i više godina. Na kantonalnom nivou egzistencijalnu naknadu mogu ostvariti nezaposleni borci sa manje od 57 godina. Ovo pravo mogu ostvariti i supruge umrlih branilaca.
Demobilisani branilac može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć za plaćanje troškova liječenja. U slučaju smrti, porodica branioca ima pravo na pomoć kod ukopa, a za koju se može aplicirati na federalnom ili kantonalnom nivou.
Branioci imaju pravo na prijevremeno povoljnije penzionisanje, stambeno zbrinjavanje, dodjelu sredstava za održivi povratak, besplatni priključak na infrastrukturalne mreže (voda, električna energija, gas). Zatim imaju prednost pri smještaju u penzionerske domove i gerontološke centre, besplatnu pravnu pomoć…
Potrebno je istaći da borci ukoliko nisu upoznati sa svojim pravima, informacije trebaju potražiti u boračkim udruženjima, a kojih je više od 1.800 u Federaciji BiH i za svoj rad dobijaju novac od općinskog do federalnog nivoa. Osim toga, pri općinama postoje službe za boračko-invalidsku zaštitu koje bi borcima trebale pružiti sve potrebne informacije, upoznati ih sa njihovim pravima.