Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini vrtoglavo su porasle u posljednjih nekoliko mjeseci što za građane u situaciji pandemije predstavlja dodatan udar. Prema podacima Agencije za statistiku prosječna neto plaća za januar iznosila je blizu 960 KM, a potrošačka korpa 2.000. Računica je jasna, građani jedva spajaju kraj sa krajem.
Sarajevske pijace poluprazne. Dijelom zbog korone, ali i poskupljenja, kupci se radije odlučuju za tržne centre, zbog akcija koje centri sporadično nude:
“Uzme jednu papriku, jedan paradajz, krastavac, rijetko ko kupi kilogram. Sve nam je poskupilo. Paprike, paradajz, mladi kupus. Sve nam je poskupilo”, kaže nam prodavačica Mubera.
Nekada se kupovalo u vrećama, danas na komad. Pojedini prozvodi poskupili su i do 30 posto, kažu nam prodavači na sarajevskoj pijaci.
“Osim krompira, koji je bogato rodio, ali ga je zbog prekomjernog uvoza, nemoguće prodati dovoljno da se isplati”, dodaje Zlatko koji se bavi pretežno prozvodnjom krompira.
“Pet kila tri marke ili deset kila pet maraka. A tržni centri idu još i niže”, dodaje.
Podaci Agencije za statistiku kažu, u odnosu na prethodnu godinu značajno su poskupili osnovni prehrambeni artikli. Na prvom mjestu ulje, za 18,6 posto u odnosu na januar prošle godine, a tu su i brašno, šećer, riža, jaja. Blagi pad mlijeka i mesa, osim piletine. No ovo su tek osnovni artikli.
“Ne možete posmatrati samo osnovne artikle. Što se tiče ukupnog poskupljenja, odgovorno tvrdim da su od oktobra cijene otišle preko 20 posto. Pogledajte samo gorivo, negdje ljetos, 1.60 sada preko 2.10 KM . Sve ove komunalije koje su privatizovane su poskupile, a sada se govori da će poskupiti i struja. Sve je to uticalo i na trgovine od kojih su mnoge morale zatvoriti vrata, jer ne mogu živjeti samo od osnovnih artikala. Ljudi malo kupuju”, kaže Bogadan Marjanović, predsjednik Asocijacije trgovaca Banja Luka.
Da cijene rastu bilježi i Savez samostalnih sindikata BiH, prema kojima građani za osnovne životne namirnice moraju izdvojiti gotovo 200 konvertibilnih maraka više u odnosu na kraj 2020. godine
Sindikalna potrošačka korpa u januru ove godine iznosila je oko 2.000 KM prosječna plata od 960 KM što ne može pokriti ni polovinu potrošačke korpe.
“Sve to u situaciji kada potrošači žive sa umanjenim ili neredovnim platama zbog smanjenog radnog vremena, na minimalcu su ili pak posla uopšte nemaju. U doba korone koja iziskuje zdravu hranu, suplemente i lijekove koji nisu besplatni, život radnika izuzetno je težak”, upozorava Lejla Čaušević iz Saveza samostalnih sindikata koji od vlada na svim nivoiima traži konkretne mjere na zaustavljanju rasta cijena i stabilizaciju stanja.
BiH nema dovoljno domaćih sirovina i većinu svojih potreba za ovim proizvodima zadovoljava iz uvoza, odgovor je federalnog ministra trgovine, Zlatana Vujanovića, na posljednja poskupljenja.
Uvoz ulja je uglavnom iz Mađarske i Srbije, aktuelna cijena uljarica nalazi se na rekordno visokoj razini. Šećer je skuplji u nabavi za 40 KM po toni. Cijena po toni pšenice koja dolazi uglavnom iz Hrvatske i Srbije porasla je za 60 eura.
Vlade mogu propisati mjeru neposredne kontrole cijena ili zadržavanje cijena, ali samo i isključivo pod uvjetom da su se stekli razlozi, pojašnjeno je iz ministarstva.
“Kako je u ovom slučaju uglavnom došlo do povećanja nabavnih cijena u lancu snabdijevanja, smatramo da bi se mjera zadržavanja cijena na zatečenom nivou nedvojbeno odrazila na uredno snabdijevanje tržišta Federacije BiH i što bi uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu tih roba, smatra Vujanović.
Sličan odgovor i iz resornog ministarstva u entitetu Republika Srpska. Analitičari upozoravaju da dugoročne mjere podrazmijevaju ozbiljan pristup razvoja domaće prozivodnje.
“Onda ćemo dobiti naše domaće namirnice malo jeftinije nego što su u Evropi. Sada su naše namirnice skuplje nego što su u Njemačkoj”, upozorava Marin Bago iz Udruge Futura Mostar.
Ekonomista Matej Živković dodaje:
“Jedini legitimni tržišni način na koji vlasti mogu da djeluju je plasmanom iz robnih rezervi bilo brašna, mesa, ili svega onoga što trebaju činiti robne rezerve. Ukoliko toga nemamo, onda je to problem koji postoji na administrativnoj razini. Jednostavo nismo bili spremni i to treba kazati”.
Kako nam je potvrđeno u resornim entitetskim ministarstvima, naredenih dana inspekcije će pojačati nadzor opravdanosti visine marže u cijenama osnovnih životnih namirnica.
izvor:n1
