Zimsko ili ljetno računanje vremena? Sladić pojasnio koje je bolje
Sladić detaljno pojasnio sve prednosti i mane ljetnog i zimskog računanja vremena
Zimsko računanje vremena je prirodnije za našu planetu Zemlju, budući da se prirodni procesi ravnaju po njemu, što potvrđuje i činjenicu da je Sunce u zenitu tada tačno u podne, onako kako bi i trebalo biti.
S druge strane, ljetno računanje vremena, s kojim dobijamo sat više svjetlosti, ima ekonomske prednosti u vidu uštede električne energije i često najviše ide u korist turizma.
– Svjestan činjenice da treba poštovati prirodu i njene procese, skloniji sam zimskom računanju vremena, a svoj stav ću dodatno potkrijepiti kratkim primjerom. Istini za volju, ovo može biti mač s dvije oštrice s obzirom na ljudske potrebe, ali i izmjenjeni stil života – smatra bh. meteorolog Nedim Sladić.
Problem nastaje u ljetnom računanju vremena
– Ukoliko počinjemo s poslom u 07.00, a krenemo u 06.00 od kuće, prvi put kada sunce izlazi tačno u 07.00 po zimskom računanju vremena u Sarajevu je 1. decembra, a zadnji put 3. februara. To znači da bismo po mrklom mraku, računajući da ćemo tačno u 07.00 stići do posla, išli punih 65 dana. Problem nastaje u ljetnom računanju vremena, iako dobijamo onaj sat više dnevne svjetlosti na kraju dana. Kada bismo se po njemu ravnali, Sunce bi tačno u 07.00 izlazilo 15. oktobra, a zadnji put 14. marta. Tada bi Sunce izlazilo najkasnije u 08.21 oko 4. januara, a mi bismo na posao po mraku išli čak 151 dan, odnosno tek malo manje od pola godine – pojasno je Sladić.
Sad dolazimo do nove smetnje, kaže Sladić.
– Obično ljeti za vrijeme izraženih vrućina spominjemo svi kako treba izbjegavati najtopliji dio dana, odnosno od 10 do 17 sati – rekao je Sladić, pa zaključio:
Dan bi se skratio
– U slučaju da imamo prirodno računanje vremena, dan bi se značajnije skratio i uzimajući u obzir da bi Sunce, primjera radi, već krajem prve sedmice jula zalazilo prije 19.30, a izlazilo oko četiri ujutro (najranije svitanje bi bilo u 04.03), onda bismo govorili da se izbjegava najtopliji dio dana već od devet do 15 sati, kada bi nastupio vrhunac vreline tog dana, što na prvu i te kako može stvoriti konfuziju, budući da smo navikli da nam je najtoplije negdje oko 17 sati.
