Zimska ishrana predstavlja izazov i kod odraslih, a posebno kod djece. Tradicionlno vjerovanje da zimi treba jesti „ jaču hranu“, osim ukoliko se bavite ozbiljnim fizičkim radom i nema mnogo realnih osnova.
Teška i jaka hrana zimi, posebno kada se poveže period slava i novogodišnjih praznika, koji nužno vode do obilnog prejedanja, može da oslabi imuni sistem i oslabi organizam u cijelosti koji je kao takav podložniji prehladama, ali i crijevnim virozama.
Trpeza mora biti bogata
Preporuka za ishranu zimu je kao i za svako godišnje doba, da trpeza mora biti bogata namirnicama koje su uobičajene za taj period godine, to je obilje agrumastog voća, bundeva, dosta domaćh supa i ribe,kao i povrće iz tipa kupusara.
Obroci se ne smiju preskakati, a namirnice moraju da budu raznolike i da zadovoljavaju princip zastupljenosti svih gradivnih elemenata,a to su i žitarice, ugljeni hidrati, masti i proteini uz umjerenost u količini odbroka. Tokom zime dostupnost svježih namirnica je ograničena, stoga je u ishranu vrlo često prisutna i fermentisana hrana koja i u svijetu sve više dobija na svojoj popularnosti.
Fermentisana hrana je najstariji probiotik na svijetu i u drevnim vremenima kada nisu postojali savremeni rashladni uređaji,ovaj vid čuvanja hrane tokom dugog vremenskog perioda je bio jedini mogući.
Danas je ovaj proces dosta industrijalizovan dodavanjem mnogobrojnih konzervanasa koji ne samo što onemogućavaju namirnicama da ovim postupkom izvuku za naš organizam mnogobrojne pozitivne benefite, već nasuprot postaju i loše za naš organizam.
Zato treba obratiti pažnju kako se na ispravan način pravi zimnica, kako bi iz nje izvukli sve one nutritivne i zdravstvene vrijednosti kako za vas, tako i za vaše dijete. Lakto-fermentisane namirnice fermentišu uz pomoć Lactobacilus bakterija, koje se hrane šećerima, a kao svoj produk daju mliječnu kiselinu, koja prirodno ovoj hrani daje kiseo ukus, bez dodavanja sirćeta, koji otežava proces prirodne laktofermentacije.
Skoro svako povrće,ali i voće može se podvrgnuti ovom procesu, stim što kod voća, koje je i bogatije šećerima, ovaj proces mnogo kraće traje.
Prirodan proces lakto-fermentacije
Ovaj proces je vrlo jednostavan i ne iziskuje puno vremena. Namirnice se isjeckaju po želji stave u tegle koje ste prethodno napunili slanom vodom do vrha, zatim ih ostavite na sobnoj temperaturi. U ovakvim uvjetima Lactobacilus će odraditi svoje, a vaša zimnica će biti zdrava i spremna za upotrebu.
Kiseli kupus, kralj zimnice
Kupus je jedinstvena namirnica, koja procesom fermentisanja poboljšava svoja nutritivna svojstva. U ovom procesu kupus stvara vitamin B12, koji se uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog porijekla, te se iz tog razloga kiseli kupus učestalo nalazi na trpezama vegetarijanaca.
Istraživanja su pokazala da sadržaj Vitamina C u kiselom kupusu je skoro isti kao i u limunu ili narandži. Bogat je Vitaminom B6, bez koga proteini ne bi bili iskorišteni, Vitaminom B3 koji je neophodan u ćelijskoj energiji, cjelokupnom metabolizmu i razmjeni materija u mozgu. Kiseli kupus ima oko 20 ccal u 100 g što ga ćini izuzetno niskokaloričnom namirnicom.
Iako kupus kao svježu namirnicu u ishranu djeteta uvodimo u 11 mjesecu, sa kiselim kupusom kao i sa svom preostalom fermentisanom hranom treba sačekati prvu godinu djeteta, nakon čega ga lagano i ne u prevelikim količinama uvoditi u ishranu. Važno je sve kisele proizvode, kupus, krastavce kao i cijelu turšiju dobro isprati, prije nego što date djetetu da jede.
Kiseli krastavac
Izuzetno popularna namirnica širom svijeta, sastavni dio mnogih soseva, salata i jela, kiseli krastavčići su i kod nas izuzetno rasprostranjeni u našoj tradicionalnoj kuhinji. Njihova kalorijska vrijednost je izuzetno niska na 100 grama sadrže oko 17 kalorija.
Krastavci procesom fermentacije zadržavaju svoje bogatstvo vlaknima, jedan srednji kiseli krastavčić sadrži nešto manje od 1 g vlakana. Pored toga sadrži male količine kalijuma, vitamina A, željeza i vitamina C. Kiseli krastavci nisu izuzetno nutritivno vrijedna namirnica, uglavnom više služe kao pojačivač ukusa ili začin mnogim drgim jelima.
Krastavci su bogati natrijumom, i to jedan srednji krastavčić ima oko 700 mg natrijuma, što predstavlja trećinu dnevne preporučene doze za odraslog čovjeka. Upravo zbog ovog podatka, povezanosti velike količine natrija u organizmu prvo sa zadržavanjem vode, a kasnije i razvojem hipertenzije , treba biti izuzetno pažljiv sa količinom a i učestalošću ove namirnice u svakodnevnoj ishrani.
Izvor: Dnevni avaz
