“Mi smo zaprimili poziv od vlasnika kuće da je zmiju najprije u kući primijetila žena, koja je mislila da je u pitanju kabl, a kada je rukom krenula da ga pomjeri shvatila je da je u pitanju zmija, jer se pomjerila. Srećom po nju, zmija je pobjegla pod frižider, nakan čega nas je žena pozvala. Kada sam je pokušao istjerati ispod frižidera, ona se zavukla u lim od frižidera, pa sam je jedva nekako obmotao na grablje i istjerao najprije van kuće, a onda ponovo obmotao na dugačku dršku grablji i nekako odnio do rijeke. Žena me molila da je ne ubijem, jer postoji vjerovanje da žive stvorove ne valjaju ubiti u kući”, ispričao je koordinator koji je učestvovao u ovoj neobičnoj akciji.
Kaže da je i u kući i van kuće vodio pravu borbu sa zmijom, koju je odbija od kuće grabljama, a ona je naskakivala na njih, pokušavala ih gristi i uporno se vraćala prema kući.
Da je u Hercegovini ovog ljeta prava najezda zmija, koje sve više na ljetnim vrelinama traže hladovinu u stambenim objektima, potvrdili su nam i neki hercegovački domaćini iz seoskih područja, koji zmije najviše pronalaze u blizni čatrnja za vodu, ali i u ostavama, gdje je prije dva mjeseca jedna ujela ženu na Trebinjskim brdima.
U Policijskoj upravi Trebinje potvrđeno je i da je u srijedu zmija ugrizla migranta iz Maroka u šumama oko Ljubinja, a nakon ukazane hitne medicinske pomoći u Domu zdravlja Ljubinje prebačen je u Bolnicu Trebinje.
S obzirom na to da ugriz nije bio opasan, Marokanac se brzo oporavio i policija ga je jučer uz otpusnicu iz Bolnice Trebinje predala Službi za poslove sa stracima, Terenska kancelarija Trebinje.
Marokanac je, nakon obrade, kako saznajemo u trebinjskoj Terenskoj kancelariji Službe za poslove sa strancima, izrazio namjeru da traži azil i osjećao se dobro.
Doktor Saša Borjan, iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje, potvrdio je da seruma protiv ujeda zmija u ovoj službi ima dovoljno, ali upozorava sve one koji borave na otvorenom, naročito u šumskim predjelima i kamenjaru, da paze kuda idu i da se čuvaju ujeda zmija, ali i različitih insekata koji mogu biti otrovni.
On je upozorio da se, ako do ujeda dođe, otrov ne smije isisavati, već se samo podveže mjesto iznad rane, a to najčešće bude na ruci ili nozi, te da se ekstremitet podigne uvis, s tim da se svako malo povez popušta, a ujedena osoba mora mirovati.
