Iako prije covida vakcinacija u evropskim zemljama je bila zadovoljavajuća, zbog posljednje pandemije ona je opala i broj slučajeva morbila, zarazne bolesti koju uglavnom dobiju djeca, počeo naglo rasti. U BiH još uvijek nema prijavljenih slučajeva, ali epidemija se može brzo proširiti.
Nakon perioda registriranog vrlo malog broja slučajeva morbila u evropskoj regiji WHO-a (Svjetska zdravstvena organizacija) 2021. godine, broj slučajeva od početka 2022. godine raste. Stalni padovi u stopama imunizacije i propuštene doze vakcinacija zbog pandemije COVID-19 ostavili su mnoge ljude u Evropi, ali i u Bosni i Hercegovini, osjetljive na ovu potencijalno smrtonosnu bolest.
Među njima je i povećani broj djece.
Nakon velikih epidemija morbila 2018. i 2019. godine, s gotovo 200.000 prijavljenih slučajeva, broj prijavljenih slučajeva u regiji je pao 2020. godine na nešto više od 12.000. Tokom 2021. godine prijavljeno je samo 159 slučajeva morbila u 22 zemlje; međutim, taj broj se povećao u 2022. godine, s 904 prijavljena slučaja do danas u 27 zemalja, navode iz WHO-a.
Infektolog u Općoj bolnici “Abdulah Nakaš” Ednan Drljević je za Klix.ba rekao da u Bosni i Hercegovini još uvijek nema registrovanih slučajeva morbila, ali da se može očekivati nagli rast nakon pojavljivanja malog broja slučajeva zaraze zbog jako niske stope vakcinacije.
“Prva histerija antivaksera počela je daleko prije korone. Ona se zapravo pojavila tokom vakcinacije od morbila sedamdesetih godina kada je u jednoj od novina objavljen članak doktora koji je tvrdio da vakcina izaziva kod djece autizam. Dokazano je da informacije nisu tačne, tom doktoru je oduzeta licenca, ali histerija se već proširila”, rekao je infektolog.
Ednan Drljević (Foto: E. M./Klix.ba)
Upravo zbog tog straha od vakcinacije, sada imamo jako velik broj nevakcinisane djece.
“Prije 7-8 godina imali smo epidemiju morbile koja se, pretpostavlja se, proširila iz Sarajeva, a najviše je pogodila Srednjobosanski Kanton gdje je umrlo puno djece. Tada je ponovo pokrenuta masovna vakcinacija djece. Iako je u Bosni i Hercegovini vakcinacija zakonski obavezna, roditelji često odbijaju vakcinisati svoju djecu zbog antivaksera. Tokom epidemije nismo mogli da ne primimo nove medicinske radnike, ali smo imali pravo da odbijemo zahtjev ukoliko nema potvrdu o vakcinaciji”, rekao je.
Doktor Drljević je pojasnio da morbile je osipna dječija bolest koja se uglavnom pojavljuje kod manje djece i često može da ide sa upalama pluća, uha, mozga i nisu rijetki smrtni slučajevi. To je bolest koja se jako brzo širi.
“Imunitet za ovu bolest je na svu sreću dugotrajan, neko ko je prebolio morbile neće ih dobiti ponovo. Puno je lakše raditi u poređenju sa koronom s obzirom na to da osoblje koje je vakcinisano sigurno neće dobiti nijedan oblik morbila. Ali problem stvaraju djeca koja nisu vakcinisana, a kojih sada ima jako puno”, pojasnio je doktor.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije su poručili da održavanje najmanje 95% rutinske pokrivenosti s 2 doze vakcina protiv morbila prekinut će prenos virusa i spriječiti ponovno izbijanje velikih epidemija. Također je ključno povećati svijest zdravstvenih radnika i javnosti o rizicima bolesti.
Pored toga, WHO poziva sve zemlje da osiguraju da nadzor nad pojavom morbila bude dovoljno čvrst kako bi detektovao i istražio sumnjive slučajeve bez odlaganja. Kako bi se spriječio daljnji prenos, zemlje moraju biti spremne odgovoriti brzo i učinkovito u slučaju izbijanja morbila.
Ednan Drljević naglašava da u zemljama gdje je vakcinacija obavezna te epidemije su praktično nestale jer je neophodno da 70 posto djece bude vakcinisano.
“Kod nas je taj broj puno manji i dovoljno da dođe samo jedan slučaj morbila da bi nastao veliki problem. Zapad se davno prebacio na neobaveznu vakcinaciju, stoga i u tim zemljama sada vidimo porast slučajeva zaraze”, rekao je infektolog.
Poručio je da se ta vakcina proizvodi u Hrvatskoj i da se može vrlo lako nabaviti te ukoliko već vidimo da je širenje bolesti problem u Evropi, možemo reagovati preventivno.
klix.ba
