Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu Paramentarne skupštine BiH na društvenoj mreži X istakao je važnost pravilnog postavljanja zastave, kao i da često primijećuje nepravilnosti u istim.
Nepravilnosti u isticanju zastave
– Na današnji dan, kada se navršava 26 godina od kada koristimo današnju zastavu države Bosne i Hercegovine, prilika je da se podsjetimo da istorijski gledano, naopako postavljena zastava znači kapitulaciju i predaju, još od doba Napoleona. Srednjovjekovne tvrđave sa naopako okrenutom zastavom su označavale da su se već predale ili da tu vlada neka bolest – u svakom slučaju da postoji neki problem – istakao je Magazinović.
Kako ističe Magazinović, nije riječ o namjernom kršenju protokola, ali zastava često ističe naopako, posebno u vertikalnom položaju.
Magazinović naglašava da pravila jasno definišu postavljanje zastave u horizontalnom položaju, a veksilologija (nauka o zastavama) precizira da se u vertikalni položaj dovodi zakretanjem iz horizontalnog položaja za 90 stepeni u pravcu kazaljke na satu.
Jasna pravila
– U suštini, pravila su jasna. Zakon je definisao zastavu u horizontalnom položaju. Veksilologija je precizna – ako zakonom nije drugačije određeno (a kod nas nije) i ako na zastavi ne postoji grb (a na našoj zastavi ga nema), onda se zastava u vertikalni položaj dovodi zakretanjem iz horizontalnog položaja za 90 stepeni u pravcu kazaljke na satu. Također treba da znamo da su proporcije naše zastave 2:1 i da je sve drugo pogrešno – naglasio je Magazinović.
Trenutna zastava BiH je, 4. februara 1998. godine zamijenila dotadašnju Republike BiH.
Žuti trougao na njoj simbolizira geografski izgled Bosne i Hercegovine, zvijezde evropsko okruženje naše zemlje, a tri ugla trokuta tri konstitutivna naroda u BiH – Bošnjake, Srbe i Hrvate.
Iako su politički predstavnici konstitutivnih naroda u BiH su dugo vremena iznosili radikalno različite prijedloge zajedničke državne zastave, oko kojih nisu mogli postići dogovor, a također i bilo prijedloga za zastavu sa podijeljenim poljima za Federaciju BiH i RS ili za tri konstitutivna naroda, pa čak i jedan za zastavu sa dva različita lica, početkom 1998. godine, visoki predstavnik za BiH Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) odbacio je sve dotadašnje prijedloge i izašao sa nekoliko neutralnih prijedloga, oko kojih poslanici Parlamentarne skupštine ponovo nisu uspjeli sakupiti potrebnu većinu.
Nakon toga, 3. februara 1998. godine, Vestendorp je sam donio odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH, kojim je proglasio sadašnju zastavu koja se koristi na cijeloj teritoriji naše zemlje.
