Lijepa vijest za sve u Bosni i Hercegovini je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni
Trinaest komercijalnih banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je na kraju 2024. godine ukupnu (zbirnu) neto dobit od 599,8 miliona KM. Ovaj poslovni rezultat predstavlja opet svojevrsni rekord bankarskog sektora, jer su banke u FBiH 2023. završile sa 516 miliona KM neto dobiti, 2022. sa 361 milion KM profita, 2021. sa 293 miliona KM, 2020. sa 174 miliona KM, 2019. sa 273 miliona KM, 2018. sa 255 miliona KM, 2017. sa 239 miliona KM neto dobiti i tako dalje.
Dobra destinacija
Kao što se vidi iz gornjih podataka, komercijalnim bankama u FBiH profitabilnost posljednjih godina raste, a isti je ili veoma sličan slučaj i sa bankama u manjem bh. entitetu, u Republici Srpskoj. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), pokazatelji profitabilnosti banaka su sljedeći: dobit na prosječnu aktivu (ROAA – Return on Average Assets) iznosi u 2024. godini 1,97 posto, a dobit na prosječan ukupni kapital (ROAE – Return On Average Equity) 15,39 posto.
Naravno, ove brojke same za sebe većini ne znače apsolutno ništa ako se ne porede sa nečim. S obzirom na to da je KM fiksno vezana za euro, onda je logično da pokazatelje profitabilnosti bh. banaka uporedimo sa evropskim bankama. Prema podacima Statista, koji se pak poziva na podatke Evropske centralne banke (ECB – European Central Bank) i nacionalnih centralnih banaka, prosječni ROA za evropske banke u 2023. godini iznosio je 0,68 posto.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Bankama je Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu ovdje zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako izuzmemo stalne političke nestabilnosti
S druge strane, prosječni ROE za evropske banke u prvoj polovini 2024. iznosio je, prema istom izvoru, 10,9 posto. A to znači, najjednostavnije rečeno, da su banke u (F)BiH profitabilnije nego banke u Evropi. Iako je to jasno samo po sebi, pomenimo i da veći broj ROA i ROE predstavlja veću profitabilnost. Kada, naprimjer, kažemo da je ROE u Bosni i Hercegovini 15,39 posto, to znači da je svaki dioničar banke na uloženih 100 KM u njene dionice na kraju fiskalne godine dobio (zaradio) 15,39 KM.
Ili drugačije rečeno – svaki dioničar koji je, recimo, prošle godine kupio dionice banke u FBiH po knjigovodstvenoj vrijednosti, za narednih će sedam godina u potpunosti vratiti uloženo. U Evropi je taj povrat, ipak, malo duži: tamo će (u prosjeku) dioničaru biti potrebna 9,1 godina da vrati uloženo. Iz pomenutog se, znači, može zaključiti da je bankama Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu u BiH zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako pri tome izuzmemo stalne političke nestabilnosti.
A odakle banke u FBiH dolaze do sredstava za kreditiranje? Prema podacima FBA za treći kvartal 2024. godine, najznačajniji izvor finansiranja banaka bili su depoziti i to u iznosu od čak 81,3 posto. A to znači da na svakih 100 KM kredita koje odobre banke 81,3 KM su sredstva pribavljena iz depozita bh. građana, kompanija, udruženja i vlada. I u Evropi su najznačajniji izvori finansiranja banaka depoziti, s tim da se nivoi finansiranja banaka u prosjeku kreću između 50 i 70 posto. U Njemačkoj je to, naprimjer, 60 posto, a u Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu oko 50 posto.
Dakle, i ovo pokazuje da je BiH za banke i bankare dobra destinacija, naravno ako (opet) izuzmemo konstantne političke nestabilnosti. Većina će dioničara radije prihvatiti da vrate uloženo za 9 godina nego za 7, jer ko zna šta se sve za sedam godina može desiti u nestabilnoj i hirovitoj BiH. A i to, naravno, treba imati na umu kada se govori o profitabilnosti banaka.
Struktura depozita u (F)BiH također pokazuje zanimljive stvari. Većina depozita u komercijalnim bankama je novac građana – čak 50 posto ukupnih depozita. Depoziti vlada na svim nivoima (država, entiteti, kantoni i distrikt Brčko) čime samo 13 posto ukupnih depozita, dok depoziti javnih preduzeća čine 7 posto, a depoziti ostalih kompanija 25 posto. Preostalo se odnosi na razne finansijske i nefinansijske institucije, udruženja i tako dalje.
Cijena kredita
Banke u BiH, dakle, kako smo već pomenuli, većinom iz depozita odobravaju kredite (81,3 posto), dok je u Evropi to niže. A kakva je cijena kredita (kamate) u BiH i u Evropi? Približno slična. Iako kod nas u BiH pojedini bivši bankari na blogovima pišu da su kamatne stope na kredite u BiH niže nego u Evropi, to nije u potpunosti tačno. Zbog različitih metodoloških obračuna samo se čini da su kamate u BiH niže.
Naime, ECB objavljuje podatke o prosječnoj nominalnoj kamatnoj stopi banaka, dok se u BiH objavljuju podaci i o nominalnoj i o efektivnoj kamatnoj stopi. U Evropi pri tome uopšte ne postoji institut efektivne kamatne stope, jer tamo banke sve troškove kredita ugrađuju u nominalnu kamatnu stopu. Ali kada se izjednači metodologija, onda dolazimo i do jednostavnog zaključka da su kamatne stope na kredite u BiH i u (prosjeku) Evropi približno iste ili slične, što je iskazano i na grafikonu Trading Economicsa.
U novembru 2023. prosječne kamatne stope na kredite u BiH su iznosile 4,08 posto, a u eurozoni u istom periodu oko 4,7 posto. S tim što su u Evropi kamate na kredite u januaru ove godine pale ispod 4 posto, dok za BiH još nema tih podataka. Lijepa vijest za sve u BiH je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni. No, to ostaje pod velikim znakom pitanja s obzirom na političku situaciju kod nas.
Sve u svemu, možemo zaključiti da je generalno gledano bankama u prosjeku bolje i profitabilnije poslovati u BiH nego u Evropi, te da bi zaista i mogli imati jeftinije kredite nego što se nude u Evropi. Naravno, ako se izuzmu stalne političke nestabilnosti kod nas. A s obzirom na to da se nestabilnosti u BiH u posljednje vrijeme ne smiruju, nego se naprotiv intenziviraju, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da se filozofski pomirimo sa činjenicom da se i to plaća.
